ZAGREB - Uprkos upozorenjima Ombudsmana za zaštitu prava djeteta, u Hrvatskoj je i ove školske godine u nekim od škola širom zemlje nastava počela vjerskim obredom davanja blagoslova.
Ministarstvo nauke i obrazovanja u tome ne vidi ništa sporno i tvrdi da je to u nadležnosti direktora škola.
Portalu Index.hr je u Ministarstvu, naime, rečeno da je odluka o tome hoće li se na prvi dan nastave u školama dijeliti blagoslov, uz početak nove školske godine, isključivo u nadležosti direktora škola.
Ovaj medij konstatuje da nadležno ministarstvo na taj način pere ruke i skreće pažnju da su škole "žive zajednice koje usko sarađuju sa svima u svojim životnim i radnim okruženjima, pa tako i s lokalnom zajednicom, raznim organizacijama civilnog društva, udruženjima, kulturnim društvima pa tako i s Crkvom".
Dodali su da djeca i roditelji koji ne žele ne moraju da prisustvuju blagoslovu.
Takvim odgovorom, navodi portal, jasno je da Ministarstvo ne preduzima ništa da se ovakve situacije ne događaju, uprkos tome što je Ombudsman za djecu upozorio da je uključivanje vjerskih sadržaja u programe i sadržaje koji su namijenjeni svim učenicima protivno interesu djece drugih vjeroispovesti.
Zaštitnica prava djece Ivana Milas Klarić, u razgovoru za Index kaže da su proteklih godina dobijali pritužbe roditelja da se u nekim školama organiziraju vjerski sadržaji izvan nastave vjeronauka, da se održavaju zajedničke molitve i održava se blagoslov u prostoru škole ili se učenici i profesori obavezuju da povodom početka školske godine prisustvuju vjerskim obredima u Crkvi.
"Budući da je riječ o postupcima koji nisu bili u skladu sa odobrenim programom vjeronauke, a ni sa voljom roditelja, upozorili smo u više navrata Ministarstvo nauke i obrazovanja na to, a pojedine slučajeve prijavili smo prosvjetnoj inspekciji koja je postupala i izrekla mjere pojedinim školama.
Klarućeva je rekla i da početkom svake školske godine njena kancelarja upućuje Ministarstvu nauke i obrazovanja o zaštiti prava i interesa djece u vaspitanju i obrazovanju, u kojoj je i preporuka da taj resor upozori vaspitno-obrazovne na nužnost poštovanja propisa o vjeronauci i vjerskom vaspitanju u tim ustanovama, Zakona o suzbijanju diskriminacije i Konvencije o pravima djeteta.
Ističe da nije problematičan sam dolazak sveštenika i predstavnika vjerskih zajednica na školske priredbe ili njihovo učestvovanje u nastavi vjeronauke na način i pod uslovima koji su predviđeni zakonima, za učenike koji su to odabrali.
"Naša su se dosadašnja upozorenja i preporuke Ministarstvu odnosili na situacije u kojima su svi učenici obavezivali da učestvuju u vjerskim sadržajima i na misama, uključujući i one koji nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovesti", rekla je Klarićeva.
Dodala je da smatra da je učenike vjernike ovakve sadržaje bolje organizovati u crkvi, odnosno u vjerskim objektima ili na nastavi vjeronauke, nikako ne na javnoj školskoj priredbi prvoga dana škole, gdje se očekuje prisustvo sve djece.
Objasnila je da je cilj graditi zajedništvo učenika, nastavnika i roditelja u ostvarivanju zadataka vaspitanja i obrazovanja.
"Pogotovo je to važno za učenike prvog razreda koji će i na osnovu tog svog prvoga susreta sa školom izgrađivati vlastitu sliku o školi, učenju i svijetu koji ih okružuje", rekla nam je Ivana Milas Klarić.
Advokat i član Upravnog odbora sekularnog udruženja Protagora Alan Sorić je za Index rekao da je organizovanje davanja blagoslova redovna pojava, a još češće se, kaže, za prvi dan planiraju najprije časovi matematike, potom hrvatskog jezika, a treći je odlazak na misu.
"Ima učenika koji ne žele da idu na misu, ali se ne usuđuju to da kažu i žale se roditeljima", rekao je i dodao da je Ministarstvo po pritužbama reagovalo, ali da uvijek ispadne da su to škole slučajno i izvele pravdaju se da je odlazak na misu fakultativan iako, kaže, u praksi nije tako.
Sorić kaže da se učenici koji ne žele da idu na misu pritom osjećaju, nelagodno, diskriminisano i smatraju da to nije u redu.
"Osim od roditelja, dobijaju pritužbe i od učenika u srednjim školama, koji se ne usuđuju imenom i prezimenom jer znaju kako će se u školi odnositi prema njima ukoliko se sazna da su se žalili", rekao je Sorić.
I Sorić smatra da u javnim školama nema mkesta vkerskim obredima, niti bi škole trebalo da učestvuju u tome.