ZAGREB, BANJALUKA - Povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku se i dalje implementira, ali usporeno, rečeno nam je u Delegaciji EU u Zagrebu, koja sprovodi monitoring ispunjavanja preostalih uslova za ulazak Hrvatske u EU, među kojima je i povratak izbjeglica.
Mirela Rašić iz Kancelarije EU u Zagrebu nam je rekla da je od 2.350 aplikacija od marta 2011. godine do avgusta ove godine riješeno samo 259, od čega je 139 porodica preuzelo ključeve.
Istakla je da je djelimično implementirana nova mogućnost otkupa stanova bivših nosilaca stanarskih prava u Hrvatskoj pod olakšanim uslovima, te da značajnog napretka nije bilo u rješavanju 15 slučajeva investiranja u objekte koji su vraćeni prvobitnim vlasnicima. EU smatra, kako je istakla, da se uslovi za održivi povratak izbjeglica moraju dalje popravljati.
"I dalje nije riješeno 106 aktuelnih zahtjeva za obnovu kuća. Odluka o priznavanju penzijskih prava se provodi. Hrvatska se kontinuirano zalaže sa drugim zemljama u regionu kroz proces Sarajevske deklaracije, u kojem je ostvaren određen napredak", istakla je ona.
Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, potpredsjednik SDSS-a i poslanik u Hrvatskom saboru, takođe se slaže da je proces povratka usporen.
Obnova domova je usporena, programi stambenog zbrinjavanja su usporeni, održiv povratak je usporen, kaže Pupovac
"Obnova domova je usporena, programi stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava također su usporeni, uklapanje u povratničku sredinu kao pretpostavka održivosti također je usporeno. Sve u smislu povratka je usporeno", rekao je Pupovac, izrazivši očekivanje da Hrvatska napravi sve na šta se obavezala do konačnog ulaska u EU, te da nastavi proces povratka nakon ulaska u EU.
Milan Eraković, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Hrvatsko-goranske županije, ističe da je prvih devet mjeseci sve stajalo u cijeloj Hrvatskoj, a da je nakon toga došlo do nekog manjeg pomaka nabolje.
"I dan-danas otkupa stanova nema, većeg dijeljenja ključeva nema, direktne obnove isto tako. Ako i ima nekih pomaka, ja ih osobno nikako ne mogu vidjeti", naveo je on. Dodao je da donekle olakšavaju situaciju novi zakoni po kojima ljudi koji se vraćaju dobijaju stalni boravak, pa ljudi više nemaju problem sa dugom za zdravstveno osiguranje.
"Jedini problem sada u vezi sa stalnim boravkom je što ti ljudi ne mogu ići nigdje, stalno moraju biti tu, ali moram reći da to nije diskriminacija jer je to tako za sve, ne samo za Srbe. Sad ako se želite prijaviti u Hrvatsku, morate biti na toj adresi, što ranije nije bio slučaj", pojasnio je Eraković.
Juče smo kontaktirali hrvatsku i srbijansku kancelariju UNHCR-a da nam daju precizne brojeve ljudi koji se žele vratiti, ali nam do zaključenja broja nisu stigli odgovori.
"Zakon bi mogao stvoriti osjećaj nepravde"
Predloženi zakon o porezu na nekretnine u Hrvatskoj nije imao u vidu složene imovinsko-pravne odnose u kojima se nalazi dio izbjeglih Srba, rekao je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća za hrvatski portal.
Pupovac je mišljenja da bi probleme mogli imati i srpski povratnici, zbog čega bi taj zakon mogao stvoriti ozbiljne nesporazume i osjećaj dodatne nepravde.
"Nakon tolikih godina što nisu mogli do svoje kuće, ili što i dalje ne mogu, uvođenje poreza na imovinu moglo bi stvoriti ozbiljne nesporazume i osjećaj dodatne nepravde", rekao je Pupovac.