ZAGREB - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i predstavnici vodećih banaka u Hrvatskoj potpisali su danas, nakon razgovora u sjedištu vlade, sporazum kojim je utvrđen model pomoći građanima zaduženim u švajcarskim francima.
Usvojene mjere koje su već ranije najavljivane uključuju fiksiranje kursa švajcarskog franka na 5,8 kuna (0,78 evra) za franak, uz odgođeno plaćanje akumuliranih kursnih razlika.
Razlika između fiksnog i tržišnog kursa, koji je sada 6,62 kune (0,89 evra) za franak, obračunavaće se kao odgođeno potraživanje banaka na rok od pet godina, navedeno je u saopštenju hrvatske vlade.
Na kumulirani dug u prvih šest mjeseci ove godine neće se obračunavati kamata, a nakon toga svaka banka odrediće kamatu shodno svojoj poslovnoj politici, ali ne višu od 3,95 odsto godišnje.
Pravo na korištenje pomoći imaće svi korisnici stambenih kredita u "švajcarcima", iako je ranije postojao prijedlog da se olakšice omoguće samo onima koji kreditom do protivvrijednosti od 100.000 evra kupuju prvu nekretninu s cijenom kvadrata manjom od, preračunato, 1.900 evra.
Banke su sa svoje strane izbjegle uvođenje poreza, što je po nekim ranijim najavama takođe bilo u igri.
"To je maksimum koji smo uspjeli dogovoriti s bankarima. Predlagali smo još neke mjere, ali za dogovor je potrebno dvoje", rekla je Kosorova novinarima nakon sastanka.
Bankari očekuju da će prve aranžmane po novom modelu ponuditi klijentima u septembru ili oktobru, jer im, kako su objasnili, treba neko vrijeme "dok prilagode softver".
Predsjednik uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka rekao je da očekuje da će se ovim mjerama i smanjenjem vrijednosti franka u svijetu stanje za građane smiriti.
"Banke ne zarađuju na švajcarskom franku jer imaju iste obaveze prema svojim kreditorima kao i građani", negirao je Prka medijske tvrdnje o velikom profitu od rasta "švajcarca".
On je rekao da bi korisnici kredita, ako u narednim godinama kurs padne ispod fiksiranih 5,8 kuna, trebalo da razmisle o konverziji kredita u neku drugu valutu.
Hrvatsko udruženja banaka saopštilo je da ni u jednoj evropskoj zemlji nije donijet tako dubok paket mjera i da se nadaju da će nove mjere olakšati otplatu njihovim klijentima.
Kao primjere to udruženje banaka navode Austriju i Sloveniju koje nisu usvojile bilo kakve mjere, jer smatraju da je riječ o ugovornom odnosu banke i klijenta.
Milanović: Ovo rješenje odgovara samo bankama
"Ovo je rješenje koje odgovara bankama, a Vlade, nakon velikih riječi i nepotrebnih prijetnji bankama nema, kao da Vlada ne postoji. Dakle ništa", komentarisao je Zoran Milanović dogovor koji su Vlada i bankari postigli za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita vezanih uz švajcarski franak.
"To je rješenje bankara. Mi bi smo voljeli vidjeti točnu strukturu kamatne stope na 'švicarce'. Da vidimo koliki je trošak nabavke novca, osiguranja, rezervacija, koliki je profit", prenosi Index.hr riječi šefa SDP-a.
Najjača opoziciona stranka i dalje tvrdi da bi jedino pravo rješenje bilo snižavanje kamatnih stopa.
"Vidimo da ima prostora za niže kamatne stope. To se nije dogodilo odnosno bankama je ostavljeno na volju. Banke to neće napraviti. Dakle, Vlada nije napravila ništa kao i po običaju", poručio je Milanović.