BEOGRAD - Jedan od vodećih vojnih istoričara današnjice, Martin Van Kreveld iz Tel Aviva, ocijenio je da na Balkanu neće biti novih ratova, upozorivši da se na ovim prostorima očekuje sve više terorizma.
Van Kreveld, koji je učestvovao danas u Beogradu na Konferenciji "Balkan i Bliski Istok: Da li su ogledalo jedan drugom?", rekao je da će se - posmatrano - globalno ratovi nastaviti, ali ne između velikih sila.
Prema njegovim riječima, period od kraja Drugog svjetskog rata do danas je takozvani period dugog mira, kada nisu ratovale velike, već samo male, "trećerazredne" zemlje i ta tendencija će biti nastavljena.
"Takozvani globalni mir će se nastaviti, jer je znanje o tome kako sastaviti nuklearnu bombu u posjedu velikih sila, ali kraj ratova velikih sila ne znači i kraj ratova između malih zemalja", naveo je Van Kreveld.
On sumnja da će na prostorima bivše Jugoslavije biti novih ratova.
"Sumnjam da ćete ovdje imati ratove, ali će sve više biti terorizma, gerilske borbe i patnje koju takav oblik ratovanja nosi", istakao je istoričar iz Izraela, naglasivši da su sukobi nakon 1945. godine u više od 90 odsto bili građanski ratovi, kakav je i rat na prostoru bivše Jugoslavije.
On navodi da se građanski ratovi mogu okarakterisati kao izuzetno krvavi "jer nema razlike između boraca i civila".
Prema njegovim riječima, Srbiji je za borbu protiv ekstremizma, separatizma, terorizma i drugih oblika savremenog ratovanja neophodno da posjeduje profesionalnu i uvijek spremnu oružanu snagu.
Srbiji u slučaju takve vrste vojnog djelovanja, kako je dodao, nije potrebna opšta mobilizacija, već "male, jake i izuzetno mobilne oružane snage".
"Srbiji su potrebne integrisane oružane snage, u smislu da će u njih biti uključena različita oružja i službe", ocijenio je istoričar iz Tel Aviva, napominjući da je ulaganje u veliko naoružanje bacanje novca, te da Srbija treba da ulaže u lako naoružanje, telekomunikacije i antitenkovsku odbranu.
Van Kreveld je rekao da Srbija ne treba da se plaši Evrope, svojih komšija iz Hrvatske, BiH ili Albanije, čak ni Turske, već velike sile - Sjedinjenih Američkih Država.
"To je realnost, jer vi danas nikada niste sigurni kada će neki ludi predsjednik u Bijeloj kući odlučiti da bombarduje neku malu zemlju", rekao je Van Kreveld.
On je dodao da "velika sila preko okeana misli da joj je obaveza da svake četvrte godine bombarduje neku malu zemlju".
"Jedina stvar o kojoj u tom smislu može Srbija dobro da razmisli jeste proizvodnja nuklearnog oružja. Vašington će u tome pokušati da vas spriječi, ali u svijetu postoji najmanje jedna velika sila koja će vas u tome podržati", zaključio je Van Kreveld.
Njegovo preosveštenstvo episkop lipljanski Jovan rekao je na Konferenciji u Parohijskom domu Hrama Svetog Save na Vračaru da na vezu Balkana i Bliskog Istoka ukazuju brojni primjeri iz srpske istorije, te da je u tom smislu važno priređivanje ovakvih skupova.
Episkop Jovan, koji je i sekretar Odbora za Kosovo i Metohiju Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve (SPC), podsjetio je da se 1943. godine palestinski vođa Arapa obreo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), gdje je formirao tri SS divizije - jednu od kosovskih Albanaca i dvije od bosanskih muslimana.
On je, s druge strane, podsjetio i na značajne veze Srbije i Bliskog Istoka, koje je izgradio Sveti Sava, putujući u vrijeme dok je formirao autokefalnu Srpsku crkvu.
"Sveti Sava je osjećao obavezu da dva puta otputuje na Grob Gospodnji, te da živo učestvuje u životu Bliskog Istoka, što pokazuje da je u samoj zori srpske istorije i državnosti postojanje Srpske crkve upisano u odnos sa Bliskim Istokom", rekao je vladika Jovan.
Povodom stogodišnjice Prvog balkanskog rata, Odbor za Kosovo i Metohiju Svetog arhijerejskog sabora SPC, u saradnji sa beogradskim Fakultetom bezbjednosti i Beogradskom otvorenom školom, organizovao je konferenciju "Balkan i Bliski Istok: Da li su ogledalo jedan drugog?"
Na konferenciji su učestvovali i američki analitičar Srđa Trifković, istoričar Centra za strateške studije u Izraelu Šaul Šaj i profesor beogradskog Fakulteta za bezbjednost Darko Trifunović.
U Pećkoj Patrijaršiji je 14. i 15. oktobra održana istoimena konferencija.