VATIKAN - Vatikan će uskoro razmatrati izvještaj Komisije zadužene da ispita činjenice o navodnom javljanu Bogorodice u Međugorju, na osnovu čega se očekuje da će biti priznata vjerodostojnost njenog pojavljjivanja, a to mjesto proglašeno svetim, javila je Vjerska informativna agenicja (VIA).
Pozivajući se na katoličke medije u Italiji, VIA podsjeća da je Vatikan još 2010. godine formirao Komisiju na čijem je čelu kardinal Kamilo Ruini, a koja je prikupila mnogo "pozitivnog materijala" povodom pojavljivanja Bogorodice.
Izvještaj komisije će uskoro biti predat Kongregaciji za vjeru, koja će ga proslijediti papi radi donošenja konačne odluke.
Lik Bogorodice se navodno pojavio u hercegovačkom Međugorju, opština Čitluk, 24. juna 1981. godine. Od tada ovo mjesto svake godine posjeti gotovo milion vjernika iz cijelog svijeta.
Svakog 25. u mjesecu od tada "Informativni centar Međugorja" objavljuje nove navodne poruke "kraljice mira".
Pominje se mogućnost da se za Međugorje osnuje posebna biskupija, kako bi se odvojila od mostarske biskupije, čiji biskupi nisu bili skloni da povjeruju "čudima".
Ipak, ne isključuje se mogućnošt da Međugorje bude proglašeno "svetilištem". Smatra se, naime, da je na pozitivan stav Komisije uticala nedavno objavljena knjiga Elizabete di Nikolo "Međugorje - nada za svijet".
U knjizi se opisuje borba njenog dvogodišnjeg sina Džošue, koji je imao rak u posljednjoj fazi, sa 80 hemoterapija i 17 zračenja, desetak tumora i metastazama u kostima.
Roditelji, koji žive na jugu Italije, sa dječakom su bili u Međugorju, više iz očajanja, nego zbog vjere. Nakon toga, dječak više nije imao bolove, tumori su se znatno smanjili tako da su ih ljekari lako uklonili.
Ljekari su, navodi se u knjizi, rekli da nemaju naučno objašnjenje za nagli oporavak dječaka o čemu je izvještavala i televizija RAI.
Katolička crkva do sada nije bila spremna da prizna Međugorje kao "mjesto javljanja Marije". Crkva se u tome oslanjala na stav Biskupske konferencije Jugoslavije iz 1991. godine.To je značilo da je zabranjeno u ime crkve organizovati hodočašća, a svaki takav odlazak se smatrao "privatnim".
Kardinal Racinger, sadašnji papa, 1998. je demantovao da on kao rukovodilac kongregacije za "čuvanje vjere", i papa Jovan Pavle Drugi, imaju pozitivan stav o Međugorju. Preduzimane su kaznene disciplinske mjere protiv sveštenika i monaha koji su širili kult ukazanja.
mjesni biskupi Mostara ostajali su uvijek pri izričito negativnom gledištu.
Biskup Ratko Perić i prije njega Pavao Žanić, koji su govorili o "trikovima" koji neprestano prate navodni slučaj ukazanja, dovodilo je do konflikata sa franjevcima koji su aktivni u Međugorju.