KRAGUJEVAC - U Šumaricama u Kragujevcu održan je danas "Veliki školski čas" u znak sjećanja na streljane civile u Drugom svjetskom ratu. Molebanu prisustvovao predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.
Tradicionalnom antiratnom manifestacijom kraj spomenika streljanim đacima i profesorima, Kragujevac i Srbija svake godine svijetu šalju poruku da se nikada i nigde ne ponovi zločin kakav se dogodio 21. oktobra 1941. godine u Kragujevcu, kada su njemački okupatori u jednom danu streljali više hiljada civila.
U Spomen-parku Šumarice je, u prisustvu predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, služen moleban i održana komorativna mirovna manifestacija "Veliki školski čas".
Vence pred Spomenika streljanim đacima i profesorima, pored predsjednika Nikolića, položili su i predstavnici republičke skupštine, Vlade, ambasadori Njemačke, Francuske, Slovačke, BiH, Crne Gore, Kine i Palestine, kao i predstavnici ambasada Ruske Federacije, Izraela, Bjelorusije i Rumunije.
Tradicionalno, vjence ispred Spomenika položili su i predstavnici Prve kragujevačke gimanzije, Gradske uprave, vjerskih zajednica, kao i boračkih udruženja.
Obilježavanju sjećanja na masovno streljanje civila prisustvovali su i nasljednici ubijenih, kao i veliki broj đaka i građana Kragujevca.
Predsjednik Nikolić rekao je da mu je drago što veliki broj građana i đaka sa pijetetom i dalje dolazi u Spomen-park Šumarice.
"Vrijeme se malo promjenilo i nekad smo bili mnogo agresivniji prema onima koji su nam to radili. Sada vreme pravi zaborav i okrećemo se budućnosti", rekao je Nikolić i dodao da će Srbija uvek pamtiti današnji dan.
Ove godine, u okviru "Velikog školskog časa", izveden je scenski prikaz pod nazivom "Između neba i zemlje", po delu Nišči, kragujevačkog pisca Vidosava Stevanovića, koji je uradio i scenario.
Za scenski prikaz u kojem su učestvovali glumci Knjaževsko-srpskog teatra, Stevanović je uradio i scenario, muziku Zoran Hristić, a reditelj je Jano Čanji.
Tekst scenskog prikaza "Između neba i zemlje", ponuđen je kao prozna cjelina, u kojem se kroz osam ispovjednih fragmenata prepliću i nastavljaju produbljujući priče o individualnim sudbinama streljanih do opštih, univerzalnih značenja.
Na suđenju u Nirnbergu prihvaćeno je da je u Kragujevcu streljano oko 7.000 civila, dok savremena istraživanja govore da su ubijena 2.792 građanina jer za toliko osoba raspolažu ličnim podacima.
Među streljanima je bilo 270 djece, od kojih je najmlađi imao 11 godina.
Njemački okupator streljao je civile u Kragujevcu u znak odmazde, a povod su bili nemački gubici u borbama sa partizanskim i četničkim jednicama 1. oktobra na putu Kragujevac–Gornji Milanovac, u kojem su Njemci imali 10 mrtvih i 26 ranjenih vojnika.
Tim streljanjem doslijedno je primenjena naredba tadašnjeg generala Franca Bema od 10. oktobra 1941. godine, kojom se propisuje streljanje 100 Srba za jednog ubijenog Nemca i 50 Srba za ranjenog njemačkog vojnika.