ZAGREB - U Zagrebu je potvrđeno prisustvo virusa Zapadnog Nila. Virus je potvrđen i kod ljudi, a četiri osobe se zbog zaraze liječe u Klinici za infektivne bolesti, dok su dvije na intenzivnoj njezi.
Kako se virus širi i koliko je opasan
Virus Zapadnog Nila najčešće kruži između ptica i komaraca, dok se čovjek može zaraziti ubodom komarca koji je prethodno pokupio virus od zaražene ptice.
Virus je pronađen kod pet uginulih vrana na različitim lokacijama u Zagrebu, što prema riječima stručnjaka ukazuje na znatno prisustvo virusa na gradskom području.
Statistika oboljelih u Hrvatskoj
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da broj oboljelih od virusa Zapadnog Nila u Hrvatskoj značajno varira iz godine u godinu.
U posmatranom periodu zabilježeno je ukupno 120 oboljelih i pet smrtnih slučajeva, pri čemu se najveći broj slučajeva dogodio 2018. godine, kada su oboljele 63 osobe, a četiri su umrle.
Simptomi bolesti: Od blage temperature do najtežih oblika
Na stranicama HZJZ-a navodi se i da vrijeme inkubacije traje od dva do 15 dana te da većina infekcija (70-80%) prolazi bez simptoma, dok ostali inficirani imaju blaže simptome bolesti nalik gripu, koji uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, kao i slabost, anoreksiju, limfadenopatiju, mučninu i povraćanje.
"U 25-50% slučajeva javlja se eritematozni makulopapulozni ili morbiliformni osip na vratu, trupu i udovima. Simptomi infekcije povlače se u roku od nekoliko dana (3-6 dana). U težim slučajevima, u manje od 1% zaraženih, razviće se neurološki oblici bolesti kao što su meningitis, meningoencefalitis, encefalitis te akutna mlohava kljenut kao najteži oblik bolesti, prenosi Index.
Simptomi mogu uključivati jako povišenu temperaturu, glavobolju, ukočenost vrata ili šije, stupor, dezorijentaciju, tremor, konvulzije, izraženu mišićnu slabost, flakcidnu paralizu (mlohavu kljenut) i komu", objašnjavaju.
Hackenberger: Ovo je ozbiljan biološki signal
Prof. dr sc. Branimir K. Hackenberger s Odjela za biologiju Univerziteta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku za Index je rekao da nalaz virusa Zapadnog Nila u vranama nikako nije zanemariva činjenica, već je ozbiljan biološki signal.
"Tigrasti komarac redovno se povezuje s virusom Zapadnog Nila, često i kao navodni glavni krivac. To nije tačno. Glavni prenosioci virusa Zapadnog Nila u Evropi vrste su iz roda Culex", još je rekao.
Kaže da Zagreb trenutno ima dva različita problema s komarcima. Culex pipiens važan je prenosilac virusa Zapadnog Nila i aktivniji je uveče i noću, dok je tigrasti komarac aktivan tokom dana i važan prenosilac drugih bolesti poput denge, chikungunye i Zike.
Tri linije odbrane
Govori da se zaštita svodi na tri linije odbrane od ovih napasnika: odbrana na koži, odbrana odjećom i odbrana prostora.
"Na koži funkcionišu repelenti, ali samo s dokazano djelotvornim aktivnim supstancama, a to su DEET (N,N dietil meta toluamid) u koncentraciji od dvadeset do trideset odsto, ikaridin (pikaridin), IR3535 te ulje limunskog eukaliptusa (PMD). Sve ostalo je uglavnom trgovina očekivanjima.
Ključna je pravilna primjena u vidu tankog, ali potpunog sloja po svoj otkrivenoj koži, jer komarac pouzdano nađe onih nekoliko nenamazanih kvadratnih centimetara. To je posebno važno kod tigrastog komarca jer on leti nisko i napada gležnjeve, stopala i potkoljenice, dakle upravo dijelove tijela koje ljudi redovno zaborave namazati.
Repelent treba obnavljati nakon vremena navedenog na deklaraciji, nakon znojenja ili kupanja, a ako se koristi i zaštita od sunca, prvo ide krema za sunčanje, a repelent tek nakon nje", kaže.
Uska i tanka odjeća ne štiti
"Odjeća je potcijenjena, ali je zapravo vrlo efikasna. Duge, široke i svijetle stvari od gušće tkanine bitno smanjuju broj uboda, dok uska i tanka odjeća gotovo ne štiti jer komarac s lakoćom probode tkaninu. Mreže na prozorima i mreža nad krevetom najisplativija su investicija koju neko može vrlo lako napraviti, uz uslov da su bez rupa i da dobro naliježu", dodaje.
"Ultrazvučni odbijači komaraca ne djeluju, što je više puta pokazano u kontrolisanim ispitivanjima. Narukvice, naljepnice i svijeće s citronelom štite eventualno nekoliko centimetara oko osobe i na otvorenom ih vjetar praktično poništava. To je posebno bezvrijedno protiv tigrastog komarca koji je uporan i vraća se u naletima.
Povezane vijesti:
Opasnost u Zagrebu: Virus Zapadnog Nila potvrđen kod uginulih vrana
Virus Zapadnog Nila u više od 10 zemalja: Zaraženih ima i u Srbiji
Vitamin B, bijeli luk i slični 'prirodni' pristupi nemaju potvrđen efekat. Posebno bih se osvrnuo na električne UV lampe s rešetkom, jer one masovno ubijaju noćne leptire, kornjaše i druge korisne insekte, a komarce gotovo uopšte ne privlače. Komarac traži ugljen-dioksid, toplotu i miris kože, a ne svjetlo. S ekološke strane to je čista šteta bez ikakve koristi.
Slično važi i za samoinicijativno prskanje dvorišta insekticidima u spreju, gdje efekat traje sat ili dva, a stradaju oprašivači i predatori koji bi inače sami držali dio populacije pod kontrolom. Ekotoksikološki je to ne samo besmisleno već i štetno, a ekonomski neisplativo.
Jedna stvar ipak dobro funkcioniše protiv tigrastog komarca na terasi, a to je obični vrtni ventilator. Tigrasti komarac slabo leti i vazdušna struja ga efikasno drži podalje", napominje.
Kad je rizik najveći?
Odgovorio je i u koje su doba dana komarci koji mogu prenositi virus najaktivniji i postoje li mjesta u Zagrebu na kojima je rizik veći.
"Culex pipiens, dakle stvarni prenosilac virusa Zapadnog Nila, sumračna je i noćna vrsta. Njihova aktivnost počinje otprilike sat vremena prije zalaska sunca, a vrhunac je u prva dva do tri sata mraka, dok se drugi manji vrhunac javlja pred zoru. To je period u kojem se isplati imati duge rukave, repelent i zatvorene prozore bez mreže.
Tigrasti komarac ponaša se obrnuto, ubada danju, s izraženim vrhuncima ujutro i u kasno poslijepodne prema sumraku", dodaje.
Rizik je vezan uz savski nasip, Bundek, Jarun...
"Za virus Zapadnog Nila veći je rizik vezan uz vodena i vlažna staništa te uz mjesta okupljanja ptica, dakle savski nasip i priobalje, Bundek, Jarun, Maksimir, Savica i okolna jezera, kanale i potoke.
Vrlo je važna i podrumska forma Culex pipiens molestus, koja se razmnožava u poplavljenim podrumima, oknima, šahtovima i septičkim jamama starijih dijelova grada, pa stanari cijele zgrade s njom žive u dodiru cijelu sezonu.
Tigrasti komarac je pak tipično urbana vrsta i nalazimo ga tačno tamo gdje ljudi žive, u gusto izgrađenim naseljima s dvorištima, u vrtnim naseljima, na grobljima, u vrtnim centrima, na parkinzima s naslaganim gumama i na balkonima sa saksijama.
Njegov domet leta izuzetno je kratak, u pravilu stotinjak do dvjestotinjak metara. To znači nešto vrlo konkretno, tigrasti komarac koji vas ubada gotovo sigurno se izlegao u Vašem, komšijskom ili najbližem dvorištu", kaže.
Ljudi mogu doprinijeti smanjenju broja komaraca
Hackenberger govori da ljudi mogu doprinijeti smanjenju broja komaraca puno više nego što misle, posebno kada je riječ o tigrastom komarcu.
Kaže da Culex pipiens preferira vodu bogatiju organskom materijom i nešto veće nakupine, dakle šahtove, okna, poplavljene podrume, bačve i zapuštene kanale.
"Tigrastom komarcu treba nevjerovatno malo, dovoljan je zaboravljeni čep, podložak ispod saksije ili tanjirić s dva prsta vode", kaže.
Rekao je da građani treba redovno da uklanjaju sva mjesta na kojima se zadržava voda, od podložaka za saksije, kanti i bačvi do začepljenih oluka, starih guma i drugih posuda. Napominje da sve što može zadržavati vodu treba barem jednom nedjeljno isprazniti, isprati i okrenuti naopako, jer razvoj tigrastog komarca tokom ljeta traje svega sedam do deset dana.
Kako smanjiti rizik?
Pojasnio je i šta bi građani Zagreba trebalo da urade već danas kako bi što više smanjili mogućnost uboda komarca i potencijalne zaraze virusom Zapadnog Nila.
Hackenberger daje nekoliko jednostavnih savjeta.
- Za početak, građanima savjetuje da provjere i poprave mreže na prozorima, posebno u spavaćoj sobi, koriste repelente s DEET-om, ikaridinom ili IR3535 te da pri boravku na otvorenom, posebno od sumraka nadalje, nose dugu odjeću.
- Ako u zgradi postoji poplavljen podrum ili stalno vodom ispunjeno okno, takve lokacije treba prijaviti upravniku ili nadležnim službama kako bi se sproveo odgovarajući tretman.
- Starije osobe i hronični bolesnici trebalo bi da se jave ljekaru ako razviju visoku temperaturu praćenu jakom glavoboljom, ukočenošću vrata ili smetenošću.
