BEOGRAD - Više od polovine svih političkih stranaka u Srbiji pripada nacionalnim manjinama, pa od 82 registrovane partije čak 45 su manjinske.
Ubjedljivo najviše stranaka imaju Bošnjaci i to 11, (ako se ne računa partija Zelenih iz Novog Pazara), Albanci imaju šest, Mađari i Romi po pet, Bugari tri, Rusini, Vlasi, Rumuni, Hrvati, Bunjevci i Slovaci po dvije, a Makedonci, Crnogorci i Goranci po jednu. Posljednja od osnovanih manjinskih stranaka je stranka "Zajedno za Vojvodinu", u Ruskom Krsturu, čiji je zastupnik Olena Papuga, koji je i republički poslanik Lige socijaldemokrata Vojvodine.
Ovolikom broju manjinskih stranaka posebno je doprinijela činjenica što je za njihovo formiranje dovoljno hiljadu potpisa, dok je za velike stranke potrebno 10 000, pišu beogradske "Večernje novosti".
Lider Bošnjačke demokratske stranke Sandžaka i poslanik Esad Džudžević smatra da toliki broj manjinskih stranaka govori o tome da su manjine u Srbiji nezadovoljne.
Džudžević smatra da 12 sandžačkih partija pokazuje zainteresovanost ove zajednice za rješavanje specifičnih problema koje ima. "Ovakav pluralizam je koristan i za samu nacionalnu zajednicu, ali i za društvo u celini, jer vodi demokratizaciji", - objašnjava Džudžević i dodaje da to ne mora da znači da će se glasovi na izborima neminovno rasipati.
Poslanik Saveza vojvođanskih Mađara Balint Pastor vjeruje da će se politička scena kada je riječ o manjinama raščistiti baš kao što se raščistila kada su u pitanju većinske partije, jer je prije tri godine bilo više od 600 registrovanih stranaka.
"One koje ne uđu u republičku ili pokrajinsku skupštinu ni posle dva izborna kruga moraće ponovo da se registruju. Mnoge od njih to neće preživeti", zaključio je Pastor.