Od nekoliko televizijskih uključenja dnevno dok su bili vlast, do nekoliko dnevnih TikTok i Instagram objava. Komunikacija naprednjačkih čelnika sa publikom promijenila je kanale. Ali da li se i njena suština izmijenila?
Nije prošlo mnogo od njihovog poraza na parlamentarnim izborima, a nekadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i ostali čelnici Srpske napredne stranke gotovo su nestali sa radara javnog medijskog servisa.
Neprikosnoven u pojavljivanjima na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću, sa rekordnih 64 TV uključenja uživo iz avgusta ove godine, Vučić se preselio na svoj TikTok kanal. Tamo objavljuje i po nekoliko videa dnevno, najčešće u formi direktnog obraćanja, piše DW.
Iako i dalje prisutni na televizijama koje su im bile bliske tokom četrnaestogodišnje vladavine, i ostali članovi SNS-a upadljivo učestalije počeli su da koriste društvene mreže kao kanal direktne komunikacije sa svojim biračkim tijelom.
I dalje su, međutim, aktivni i najčešće lažni nalozi, tzv. botovi, koji na društvenim mrežama komentarišu i dijele njihove sadržaje, čije su objave, čini se, znatno vidljivije nego tokom predizborne kampanje.
Da li se način komunikacije zaista promijenio?
Sada kad su izgubili izbore, članovi SNS-a očekivano kritikuju najave, postupke i akcije Studentske liste, koja je ubjedljivo trijumfovala na parlamentarnim izborima u Srbiji. U tome prednjače Aleksandar Vučić – lider opozicije, kako se sam sebe prozvao – aktuelni predsjednik SNS-a Miloš Vučević, advokat Vladimir Đukanović i narodni poslanik Milenko Jovanov, dok njihova obraćanja dijeli veliki broj korisnika društvenih mreža.
Veću vidljivost tih objava u odnosu na period predizborne kampanje Ana Stojiljković, stručnjakinja za komunikacije i konsultantkinja za izborne kampanje, opisuje kao očekivanu.
Budući da je, kako kaže, intenzivna i raznovrsna komunikacija karakteristična za kampanje završena, te da su trenutno „važniji procesi preuzimanja vlasti i prenosa legitimiteta sa studenata na kandidate, a manje komunikacija sa javnošću“, SNS-u je otvoren prostor „koji mu omogućava da održava svoje narative prisutnim u javnosti".
Naglašava, ipak, da je upitno „sa kojim uticajem na šire biračko telo".
"Rekla bih da je komunikaciona strategija SNS-a u ovom postizbornom periodu usmerena ka ohrabrivanju biračkog tela, aktivista, članova i funkcionera stranke sa ciljem sprečavanja njihovog rasipanja, ali verovatno i lica koja su postavljali na različite funkcije tokom perioda svoje vladavine“, kaže Stojiljković.
Zašto su nastupi SNS-a postali oštriji?
Ona smatra da diskurs i narativi koji sada preovlađuju u njihovim nastupima za cilj imaju „da konsoliduju što više svoje redove, kao i svoju podršku u biračkom telu".
Time pokušavaju, kako kaže, da se pozicioniraju kao „najjača opoziciona partija i po rejtingu, i po rezultatima izbora, i kadrovski", što je jedna od opcija svojstvena „autoritarnim liderima i strankama koje konačno izgube vlast na izborima".
"Agresivan ton i svakodnevni napadi na novu parlamentarnu većinu i studentski pokret imaju za cilj da uplaše i birače i funkcionere od propagirane osvete buduće vlasti, sa ciljem da motiviše lojalnost SNS-u i Vučiću i inspiriše koheziju i birača i stranačkih funkcionera i vršioca funkcija u državi“, tvrdi Stojiljković.
Stručnjak za politički marketing Igor Avžner izbornu kampanju SNS-a na društvenim mrežama pak opisuje kao „putujući cirkus“, zbog čega je uvjeren da će izgubiti podršku velikog broja ljudi na tim mrežama.
"Mislim da je drastična razlika u ovoj kampanji, koja je podelila čitavo društvo, bila u motivaciji onih koji su zaista verovali u promenu. Motivacija SNS botova isključivo je materijalni interes. Onog sekunda kad novca nema ili kad on opadne čak i u perspektivi, ljudi koji su motivisani samo na taj način jednostavno neće želeti da rizikuju robije, kazne i tome slično", tvrdi Avžner za DW.
Primjećuje da je kod određenog broja aktera, poput predsjednice Narodne skupštine Ane Brnabić, promjena narativa primjetna u vidu pozivanja na dijalog u konstituisanju novog skupštinskog saziva. Smatra, međutim, da će to biti teško ostvarivo, budući da je „do pre šest meseci govorila da su studenti fašisti i nacisti u izvornom obliku", te da je upitno „kako sa takvim ljudima, uz najbolju volju i želju za demokratijom, uopšte razgovarati".
Da li su algoritmi društvenih mreža uticali na kampanju?
U jednom od postizbornih gostovanja na televiziji Informer, Aleksandar Vučić je govorio o tome da tokom posljednje sedmice predizborne kampanje nije uspio da dosegne ni 5.000 lajkova na svojim objavama, iznoseći sumnju da je algoritam društvenih mreža „radio“ u korist Studentske liste.
"Kao da mi je neko zatvorio sve kanale na društvenim mrežama, i svima našima, i smanjio ih za deset puta, a nekima povećao za sto puta – posebno Instagram i Fejsbuk“, rekao je Vučić tada.
Sagovornici DW objašnjavaju da je ipak riječ o standardnom ponašanju kompanije META prema političkim akterima tokom kampanja. Razlika je ovog puta, kako kaže Ana Stojiljković, bila u tome što je Studentska lista imala veliku organsku podršku, jer su građani aktivno učestovali u kreiranju sadržaja, a uključili su se i influenseri.
"To je verovatno toliko uticalo na algoritam, da sve pare koje je SNS hteo da uloži u digitalne kampanje nije bio dovoljan da promeni ishod, tj. da im poveća vidljivost i interakciju publike", kaže ona.
Zbog smanjene aktivnosti pristalica Studentske liste nakon izbora, SNS objave su znatno vidljivije. Stoga ističe da će strategija SNS-a ubuduće umnogome zavisiti od onoga kako sada komuniciraju sa publikom.
"Njihova buduća komunikacija zavisiće u velikoj meri i od uspeha ove faze komunikacije, tj. koliko će biti uspešni u ovoj nameri da očuvaju rejting, birače i funkcionere od rasipanja", zaključuje Stojiljković.
Možda vas zanima i ovo: