ZAGREB - Da li će ulazak Hrvatska u EU zavisiti i od dobre volje Slovenije, pitanje je koje danas zaokuplja hrvatsku javnosti i medije.
Iz Brisela su proteklih nekoliko sedmica stizale prvo naznake, a onda i jasne poruke da bi Hrvatska zahtjevom na sprovođenju svog Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) mogla da uspori, ili čak potpuno zakoči ulazak u EU. Slovenija, trenutno predsjedavajuća država Unije, je istovremeno opružila Zagreb da je sasvim blokirao odnose s Ljubljanom.
Sporni ZERP je, u namjeri da dodatno zaštiti Jadransko more i interese hrvatskih ribara, izglasao Sabor u junu 2004. godine. Ali, poslije oštrih protesta Italije i Slovenije, koje smatraju da hrvatski ZERP ugrožova njihove ribolovne interese, i pod žestokim pritiscima Brisela, Zagreb je njegovu primjenu dva puta odlagao. ZERP je ipak stupio na snagu 1. januara, s ciljem da zaštiti pravo Hrvatske na iskorištavanje, očuvanje i raspolaganje prirodnim bogatstvima mora izvan granice teritorijalnog mora, što je uobičajena praksa u međunarodnom pravu. Iste pojaseve već su ranije proglasile i Italija i Slovenija.
Istog dana kada je Hrvatska krenula u sprovođenje ZERP, Slovenija je preuzela šestomjesečno predsjedavanje EU, pa je taj svoj položaj, prema ocjenama hrvatskih analitičara, iskoristila za dodatne pritiske na Zagreb, zahtijevajući od hrvatskog državnog vrha da stopira sprovođenje pojasa.
Stav da Hrvatska "sprovodi jednostranu blokadu" prema susjedu iznio je ove sedmice slovenački šef diplomatije Dimitrij Rupel na sastanku Odbora za spoljnu politiku Evropskog parlamenta, na kojem se raspravljalo o brzini toka reformi u Hrvatskoj kao najvažnijem uslovu za dovršetak pregovora o njenom učlanjenju u EU. Rasprava o Hrvatskoj vođena je na osnovu nalaza glavnog izvještača Evropskog parlamenta Hanesa Svobode, u kojem se ocjenjuje da je zemlja u proteklom jednogodišnjem periodu postigla značajan napredak. Ali, Svoboda je u izvještaju naveo da ima mnogo toga što treba napraviti. On je pozvao Zagreb na dodatne napore u političkim, pravosudnim i privrednim reformama, i rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima, posebno misleći na neslaganje Italije i Slovenije u vezi sa sprovođenjem ZERP, za koji smatra da bi mogao da ugrozi i uspori približavanje Hrvatske EU. Na Rupelovu izjavu odmah je demantijem reagovalo hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova i evropskih integracija, a uslijedila je i reakcija premijera Ive Sanadera, koji je rekao da je "Rupel prevršio mjeru uobičajenu u diplomatskim odnosima dvije zemlje."
Prema mišljenju stručnjaka, Hrvatska ima sve manje izgleda da u EU uđe do 2010. godine. Slična ocjena posljednjih dana stiže i iz Brisela.