ZAGREB - Grupa od oko hiljadu hrvatskih građana, uglavnom intelektualaca, zatražila je danas od hrvatskih vlasti da se referendum o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji održi tek nakon donošenja konačne presude hrvatskim generalima pred Haškim tribunalom.
Potpisnici zahtijeva, među kojima su akademici i univerzitetski profesori, navode da je EU kaznila Hrvatsku zato što je, kako smatraju, na osnovu prava i obaveza iz Ženevske konvencije oslobodila svoju "okupiranu teritoriju".
"Tužilaštvo Haškoga suda optužilo je hrvatske generale, iskonstruiralo pravnu normu o 'zajedničkom zločinačkom poduhvatu' kako bi moglo optužiti čitave civilne i vojne strukture", naveli su potpisnici zahtijeva koji je prenijela agencija Hina.
Oni su, kako navode, takvo ponašanje Evrope ocijenili "istorijskim primjerom besčašća i gaženja svih hrišćanskih vrijednosti", ističući da se Tribunal sve vrijeme odnosio rasistički prema pojedinim narodima.
Ocijenivši da su hrvatske vlasti od 2000. godine poslušno prihvatale ili prelazile preko takvih pogleda na osnovne vrijednosti, potpisnici su pozvali vlasti da odlože referendum sve dok se ne objavi konačna presuda Haškoga suda hrvatskim generalima.
Oni ističu da žele da vide da li je Evropa "prepoznala žrtvu, razlikuje li vrijednosti slobode od ropstva te tako dati priliku članicama EU da se izjasne smatraju li i dalje da postoje više i manje vrijedni narodi".
Potpisnici zaključuju da hrvatske vlasti vode zemlju u EU jer "ne znaju šta bi sa hrvatskom državom kao što nisu znale ni 1918. godine".
"Ne možete nas zaplašiti s eventualnim balkanskim parlamentima jer tamo ne pripadamo", poručuju potpisnici i dodaju da
će, ako se referendum ne odloži, to biti dokaz da hrvatske vlasti ne žele da pomognu članicama EU-a. Potpisnici pozivaju hrvatske građane da na referendumu pokažu i jednima i drugima da puno više cijene hrvatske vrijednosti od onih koje se propagiraju iz EU, a koje slijepo podržavaju hrvatske vlasti od 2000. godine.
Među potpisnicima zahtijeva za odlaganje referenduma su, između ostalih, i hrvatski akademici Smiljko Ašperger, Dubravko Jelčić, Stjepan Marčelja, Josip Pečarić, nadbiskup Ante Jurić i profesor Zvonimir Šeparović.