BEOGRAD - Vlada Srbije utvrdila je izmijenjen Prijedlog zakona o zabrani diskriminacije. Suština zakona nije izmijenjena, kaže ministar Rasim Ljajić.
Vlada je jednoglasno usvojila izmjene i dopune Prijedloga zakona o zabrani diskriminacije, koji je iz skupštinske procedure povučen na zahtjev crkava i vjerskih zajednica. Sjednici Vlade nije prisustvovao ministar vjera Bogoljub Šijaković, koji, kako je saopšteno, nije odobrio usvajanje zakona u takvoj formi. Zdrav kompromis - tako je ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić nazvao odluku Vlade da unese neke izmjene u zakon o sprečavanju diskriminacije. On kaže da predstavnici crkava i vjerskih zajednica nisu dobro pročitali tekst tako da neke njihove prijedloge nisu uzeli u obzir.
"Došli smo do jednog dobrog zakona, koji na sveopšti način definiše oblasti zabrane diskriminacije. Meni je žao što je zbog jedne odredbe došlo do ovolike polemike u javnosti. Nama je dovoljno i političkih problema i podela i naprosto otvaranje rasprave na ovaj način nikome nije koristilo", kazao je Ljajić. On je naveo da ne može da tvrdi da će vjerske zajednice biti zadovoljne, ali je kazao da nijedna izmjena nije učinjena na uštrb kvaliteta akta i da će Srbija dobiti jedan krovni antidiskriminacioni zakon, koji je i uslov za "bijeli šengen".
Crkve su, ipak, ostvarile malu pobjedu, jer je riječ transseksualnost izbačena iz zakona. Međutim, njihov status nije doveden u pitanje.
Ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić je naveo da je iz člana 21. izbrisan stav 3 koji se odnosi na transseksualce, jer je njegova suština sadržana u drugim odredbama istog prijedloga u kojima je predviđena zabrana diskriminacije prema rodnom identitetu i seksualnoj orijentaciji.
Vjerske zajednice imale su još niz zahtjeva poput izbacivanja termina rodni identitet i seksualna orijentacija ili brisanje odredaba o teškoj diskiminaciji, što nije uvaženo. Takođe, nisu mijenjane ni odredbe kojma bi se teret sudskog dokazivanja diskriminacije prebacio na žrtvu. Iz Prijedloga zakona nisu brisani članovi 18 i 21. Preostalih 11 članova na koje su vjerske zajednice imale primjedbe ili nisu mijenjani uopšte ili su pretrpjeli minimalne korekcije i preciziranja kojima se ne mijenja suština i intencija zakona.
U novoj verziji zakona, u član 18 dodat je novi stav, kojim se precizira da se neće smatrati diskriminacijom postupanje sveštenika i vjerskih službenika koje je u skladu sa doktrinom, uvjerenjima ili ciljevima crkava i vjerskih zajednica registovanih u skladu sa zakonom. Ministarstvo je predložilo da se u član 20 ubaci novi stav kojim se zabranjuje javno ili prikriveno uskraćivanje pogodnosti u odnosu na pol ili zbog promjene pola.
Socijalisti su ranije najavljivali da će tražiti da se uvaže, kako su rekli, legitimni zahtjevi crkava, pa se očekivalo da će na sjednici glasati za izmjene.
Međutim, koalcioni partneri su pronašli zajednički jezik, ali je nezadovoljnih ipak bilo. Ljajić je objasnio da ministar vjera Bogoljub Šijaković nije prisustvovao sjednici i da to ministarstvo nije dalo saglasnost na Prijedlog zakona. Ljajić je rekao i da će Vlada razmotriti sve amandmane koje poslanici u Skupštini eventualno budu uložili, ali da neće dozvoliti da se suština zakona promijeni. On je demantovao spekulacije da predloženi tekst dozvoljava homoseksualne brakove uz napomenu da je u Ustavu Srbije brak definisan isključivo kao zajednica muškarca i žene.
Poslanici parlamentarnih stranaka, koji treba da daju konačnu saglasnost na antidiskriminacioni zakon, iznijeli su različite stavove kada je u pitanju povlačenje ovog zakona iz skupštinske procedure.
Funkcioner Demokratske stranke Dragoljub Mićunović smatra da izmjena zakona nije urađena na dobar način, jer se sada može posumnjati u odvojenost crkve i države, već da je to trebalo uraditi kroz podnošenje amandmana. Sa druge strane, lider naprednjaka Tomislav Nikolić rekao je da je prvobitnim tekstom zakona crkva bila u diskriminatorskom položaju, s čim se nije složila Vesna Pešić iz Liberalno-demokratske partije.
Povlačenje Prijedloga zakona o zabrani diskriminacije u trenutku kada je parlament obavio svoj posao i bez pravovremenog obrazloženja predstavlja presedan, smatra predsjednik organizacije "Transparentnost Srbija" Vladimir Goati. Predstavnici te organizacije istakli su da su nedavna događanja u vezi s tim zakonom pokazala da je potrebno donijeti zakon o lobiranju, koji bi uredio uticaj na zakonodavni proces u Srbiji, koji je sada netransparentan.