BRISEL - Stav francuskog predsjednika Emanuela Makrona da Zapadni Balkan treba "usidriti" uz Evropsku uniju nikako neće zamijeniti proces pristupanja regiona EU.
To je izjavila poslanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon.
"Ponekad mi se čini da Makron nije sasvim svjestan šta znače pomirenje, mir i stabilnost Zapadnog Balkana i zbog čega je proširenje bitno za cijelu Evropu", izjavila je Fajonova za Tanjug.
Francuska ima tvrdu poziciju u pogledu proširenja
Ona smatra da Francuska ima tvrdu poziciju u pogledu proširenja i da ono što ovu zemlju brine jesu pitanje bezbjednosti i lažnih azilanata, koji i dalje najviše dolaze iz Albanije i sa Kosova.
"Ponekad mi se čini da Makron nije sasvim svjestan šta znače pomirenje, mir i stabilnost Zapadnog Balkna i zbog čega je proširenje bitno za cijelu Evropu. Francuska međutim nije tu jedina zemlja. Tu su i druge zemlje koje imaju velike interese. Ja se ipak nadam da će Francuska popustiti i oko pitanja Albanije", kaže Tanja Fajon.
Ona poručuje da je optimista i da se nada da će u junu zemlje članice EU odobriti otvaranje pristupnih pregovora za Makedoniju i Albaniju što bi, prema njenim riječima, bio pozitivan korak za ceo proces proširenja.
"Još uvijek neke zemlje Zapadnog Balkana imaju poteškoća od korupcije, preko organizovanog kriminalam do demokratije, vladavine prva i slobode medija. Sve su to problemi na kojima region mora da radi, ali mi im moramo pomoći u tom poslu. Istovremeno i u EU treba govoriti o pozitivnim aspektima proširenja i zašto smo potrebni jedni drugima", navodi Fajonova.
Ona kaže da je pozitivno to što je Zapadni Balkan poslije dužeg vremena ponovo u fokusu EU, da se oseća nova dinamika i da se puno toga dešava.
Samit u Sofiji
Tanja Fajon za Tanjug ocjenjuje da je samit u Sofiji dao "možda ne previše ambicioznu", ali "jasnu" poruku evropske prespektive Zapadnog Balkana.
"Ako pogledamo sve dokumente, sav jezik EU, sasvim smo svjesni da se proširenje nastavlja, da Zapadni Balkan ima jasnu evropsku perspektivu, što znači članstvo u EU. Kada će to biti to zavisi od brznine rada svake od zemlja regiona. Godina 2025. jeste realna toliko koliko će zemlje biti spremne do tada", kaže Fajonova.
Ona dodaje da je teško govoriti o datumima, ali i napominje da "gdje ima političke volje, tu je i proces kraći".
"Ja ne bih bila pesimista. Mislim da je sada potrebno da se jače angažuju lideri u regionu, da im se pomogne i da se ojača ta ambicija i razumijevanje građana da su reforme nužne. Zapadni Balkan je prviše često poligon za različite geoplitičke interese. Moj stav je da je jasno da je Zapadni Balkan deo Evrope. EU investira puno novca i puno političke snage u regiju. To je, prema mom mišljenju, jedini put koji je ispravan za Zapadni Balkan i zajedno ćemo raditi na ulasku svih zemlja regiona u EU", ocenjuje Fajonova.
Na konstartaciju da je tokom samita u Sofiji velika pažnja sa Zapadnog Balkana skrenuta na pitanje Irana i odnosa EU sa SAD, Tanja Fajon kaže da je bilo teško izbjeći teme koje su važne za EU i stabilnost cijele Evrope uključujući i Zapadni Balkan.
"Situacija oko bezbjednosti i izazova koji su zajednički za EU i Zapadni Balkan su tema koja je aktuelna i teško ju je izbjeći. To ne znači da cijeli samit nije dao jasne poruke za proširenje. Samit u Bugarskoj nije donio neke važne zaključke, ali jeste donio važne ekonomske, energetske i telekomunikacione inicijative gdje je moguće napraviti neke konkrete korake paralelno uz proces prođirenja", kaže Tanja Fajon.
Ona ocjenjuje da će poslije Bugarske, koja se snažno zalagala za proces proširenja tokom svog predsjedvanja EU istu politiku nastaviti i Austrija koja ima značajnu ulogui interes na Zapadnom Balkanu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.