ZAGREB - Izmjene kaznenog zakona kojima se prvi puta u Hrvatskoj uvodi femicid kao posebno kazneno djelo, trenutno su u javnoj raspravi. U javnosti se već pojavio niz polemika. Ženska udruženja, pravobranilac za ravnopravnost polova i stručnjaci se slažu u jednom - ovo kazneno djelo moraće se još doraditi.
Uvođenje femicida u Kazneni zakon mnogi su pozdravili, ali zbog jednostavne definicije teškog ubistva bliske ženske osobe, sudija Vrhovnog suda Damir Kos, smatra da bi ta odredba mogla pasti na Ustavnom sudu.
"Ravnopravnost među polovima je tekovina Ustava, Evropske konvencije, svih mogućih institucija koji štite sve osobe koje ne rade nikakvu diskriminaciju", rekao je sudija Vrhovnog suda Damir Kos.
A Kos smatra da je polna diskriminacija u ovom slučaju izvjesna.
"Onaj koji je ubio majku može biti osuđen na kaznu zakona do 40 godina, a onaj koji je ubio oca, na kaznu zakona do 20 godina, dakle, to je izvjesna diskriminacija", dodao je.
Na ovaj konkretan primjer, odgovara mu jedna od članica radne grupe.
"Neće dobiti manje, niti više, deset godina ili dugotrajna kazna za oba kaznena djela", rekla je Una Zečević Šeparović iz Inicijative #spasime.
Već sada u Kaznenom zakon postoji teško ubistvo bliske osobe, ranije zlostavljane. Upravo to Kazneno djelo pokazalo je, smatraju u ministarstvu, koliko je bilo potrebno uvođenje femicida.
"U posmatranom periodu od 2020. do 2023. godine, zabilježeno je jedanaest pravomoćnih presuda za kazneno djelo teškog ubistva iz član 111. tačke 3. Kaznenog zakona, uključujući dovršeno kazneno djelo i pokušaj njegovog počinjenja. U devet od navedenih jedanaest slučajeva žrtve su bile žene, što govori u prilog tome da se radi o modalitetu kaznenog djela teškog ubistva koji nerazmjerno pogađa žene."
Ali, pravobranilac za ravnopravnost polova ističe da trenutni prijedlog koji se svodi na jednu kraću formulaciju, izaziva niz spornih pitanja te upozorava da druge zemlje uređuju femicid puno šire i specifičnije.
"Uspostavljanju sistema sprječavanja femicida potrebno je pristupiti na temeljan i analitički način kojim će se rodno senzibilizovani pristup uvesti u cjelokupni sistem prevencije i postupanje tijela kaznenog progona, proširiti pojmovnik Kaznenog zakona definicijama femicida i vrsti femicida, osigurati prikupljanje i stručnu analizu široke strukture podataka o rasprostranjenosti femicida i svim okolnostima počinjenja, predvidjeti intenzivnu međuresornu saradnju te uvesti redovne edukacije…"
Da zakonski prijedlog treba doraditi smatra i Una Zečević Šeparović.
"Prvu definiciju smo izbacili, ali treba uvesti rodnu određenost nasilja...", rekla je Una Zečević Šeparović.
I Profesor Kaznenog prava Aleksandar Maršavelski podržava uvođenje femicida, iako već imamo kazneno djelo ubistva bliske osobe s istom kaznom zatvora.
"Jedino što će sudovi sada moći uzeti u obzir je otežavajuću činjenicu da se radi o dva teška kaznena djela iako će se suditi samo za jedno od ta dva, dakle za teško ubistvo ženske osobe, dakle taj femicid, ali mislim da je prije svega javna poruka koja se šalje da društvo neće tolerisati ovakve najteže oblike kaznenih djela nasilja nad ženama i da će to ipak imati nekakav uticaj na javnost i na statističko praćenje femicida u Hrvatskoj", rekao je profesor Aleksandar Maršavelski.
I Maršavelski smatra da će se ovo kazneno djelo u raspravi morati još doraditi.
"Mislim da je problem novog kaznenog djela i to da se njime neće riješiti i neki problem ubistava nad ženama koji je specifičan prema ženama, ali koji ne ulazi u bliske osobe, recimo kada se radi o isključivo seksualno uslovljenim oblicima ubistava kad žena nije htjela imati seksualni odnos s počiniocem. To neće biti pokriveno ovim novim kaznenim djelom", kazao je.
A iz Ministarstva pravosuđa poručuju kako će nakon završene javne rasprave, radna grupa razmotriti svaki komentar i primjedbu stručne i domaće javnosti, prenosi "N1".