BEOGRAD - Direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof poručio je da je 27. januara, kada se obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, potrebno sjetiti se ne samo žrtava već i počinilaca zločina i pozvao na brzo okončanje slučajeva koji su u toku.
U Srbiji i svijetu danas će biti obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta koji je ustanovljen rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2005. godine.
Na taj dan je 1945. godine oslobođen Aušvic, najozloglašeniji logor smrti u Drugom svjetskom ratu.
"Važno je da se na ovaj dan sjetimo ne samo žrtava već i onih koji su počinili zločine. Takođe, veoma je važno razumjeti da se neki od tih ljudi još uvijek mogu izvesti pred lice pravde. Zato pozivamo sve vlade i zemlje gdje ti ljudi žive i gdje se to može učiniti, da se slučajevi ubrzaju kako bi pravda bila zadovoljena," rekao je Zurof u telefonskoj izjavi Tanjugu.
U Srbiji trenutno nema aktivnih slučajeva, podsjetio je Zurof, budući da su svi osumnjičeni koje je naša zemlja pokušavala u proteklom periodu da izvede pred lice pravde, poput Petera Egnera, Milivoja Ašnera i Šandora Kepira, umrli prošle godine.
Vlasti sada treba da se usredsrede na uspostavljanje Memorijalnog centra na mjestu logora na Starom sajmištu, ocijenio je Zurof, napominjući da taj proces u zastoju zbog "niza birokratskih i drugih razloga."
"Pozivamo vlasti u Srbiji i posebno gradonacelnika Beograda da preduzme neophodne korake kako bi se ovo mjesto masovnih ubistava pretvorilo u memorijalni i obrazovni centar," rekao je on.
To bi bio važan doprinos naporima ne samo da se održi sjećanje na žrtve već i da se nove generacije obrazuju, smatra Zurof.
Nacisti i njihovi saveznici pobili su u Drugom svjetskom ratu između 11 miliona ljudi, od toga oko 5,8 miliona Jevreja.
U logorima smrti i drugim stratištima bivše Jugoslavije pobijeno oko 600.000 Srba, 80.000 Roma i 63.000 Jevreja.
Opredjeljujući se za dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi, Generalna skupština UN rukovodila se potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida i stalno prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i vjerske mržnje, zasnovane na predrasudama.