ZAGREB - Iako Evropska unija pokušava regulisati dio sastojaka u ultraprocesiranoj hrani, američki slatkiši i grickalice u Hrvatskoj popularniji su nego ikad. Istovremeno, Hrvatska je među zemljama s visokim udjelom gojaznosti, što dodatno otvara pitanje prehrambenih navika.
"Često kada dođemo kući nakon posla, a djeca legnu, mi krenemo jesti i ne možemo stati, a ovakva hrana je upravo napravljena tako da se ne može prestati jesti. Sve su te namirnice hiperukusne, nutritivno jako siromašne, a energijom vrlo bogate", objašnjava problematiku sportski nutricionista Sebastijan Orlić.
Prazne kalorije
Pojednostavljeno, radi se o tzv. "praznim kalorijama". Evropska unija u nekim segmentima pokušava ograničiti pojedine sastojke i aditive u prehrambenim proizvodima, pa je tako posljednjih godina više sastojaka u potpunosti zabranjeno unutar EU, zbog čega američki proizvođači moraju prilagođavati svoje proizvode tržištu. To znači ili u potpunosti izbaciti te sastojke ili, u najmanju ruku, staviti oznaku upozorenja o potencijalnoj šteti za zdravlje.
Iako ta pravila postoje, mediji su provjerili koliko ih se proizvođači, distributeri i trgovine zaista pridržavaju, a u tome je pomogao i Orlić.
"Regulativa hrane je generalno jako loša, ali se u EU ipak radi po principu određene predostrožnosti pa je puno više tih stabilizatora, emulgatora i aditiva zabranjeno ili stavljeno pod upitnik u EU u odnosu na američku hranu", kaže on.
E171 zabranjen, a i dalje se prodaje
Jedan od spornih slatkiša kojih su se dotakli su Nerdsi, popularni američki bomboni koji dolaze u različitim ukusima, a temeljni sastojak im je zapravo - šećer. Na deklaracijama tih bombona, koje su kupili u jednoj zagrebačkoj prodavnici američke hrane, naveden je i titanijev dioksid (E171).
"Taj sastojak služi kao izbjeljivač - njegova jedina funkcija je da hrana bude vizuelno privlačnija", tumači Orlić.
Titanov dioksid (E171) zabranjen je u Evropskoj uniji od 2022. godine zbog potencijalnih rizika za zdravlje. Radi se o bojilu za određene vrste hrane poput žvakaćih guma, sladoleda i čokolade, a smatra se da može oštetiti DNK ako se često koristi.
"Ako proizvod na deklaraciji ima cijeli roman sastojaka, to je zapravo veći problem, a titanov dioksid je možda samo šlag na torti", kaže nutricionista.
Pop Tartsi s bojama bez upozorenja
Osim što su na jednom proizvodu pronašli zabranjeni E171, neki slatkiši imali su i sporno vještačke bojače, za koja je obavezno upozorenje o štetnosti na deklaraciji. Pop Tartsi, keksići koji se reklamiraju kao savršen doručak, sadržavaju E129, ali upozorenje nisu našli.
"E129 se odnosi na boju Allura Red, koja nije zabranjena, ali je stavljena pod oznaku upozorenja jer može uzrokovati poremećaje pažnje, ADHD i prenadraženost, pogotovo kod mladih osoba", tumači nutricionista.
Pića s 50 grama šećera
Ostali proizvodi poput grickalica Takisa i bombona Jolly Ranchera uglavnom su sadržavali obaveznu oznaku upozorenja. Kada su u pitanju napici poput Mountain Dewa i Warheadsa, Orlić je skrenuo pažnju na izuztno visoku količinu šećera koju sadrže.
"Mi moramo pojesti 11 jabuka za 50 grama fruktoze. Nisam vidio osobu koja je to pojela u jednom danu, čast izuzecima. Ali zato je popiti litru zaslađenog pića vrlo lako", objašnjava Orlić. "Problem citrusnih napitaka su i te vještačke boje i emulgatori koji sprečavaju razdvajanje aroma, odnosno da piće dobro izgleda i ima dobru teksturu."
Inače, Orlić kao sportski nutricionista koji radi s hrvatskim olimpijcima sportistima ne brani ovakvu nutritivno siromašnu hranu, ali objašnjava čemu ona njima služi.
"Ja im u danima intenzivnih treninga ne mogu složiti dovoljno nutritivno bogate hrane koju bi oni mogli pojesti, pa zato ponekad nalazimo prostora za hranu poput gumenih bombona ili jaffa keksa", kaže Orlić, ali odmah demantuje one koji misle da mogu jesti gumene bombone jer ih jedu i sportisti.
"Sve ima svoj prostor, ali što se manje krećemo, to imamo manje prostora za takvu hranu, a u praksi vidimo da ljudi koji se ne kreću najprije uživaju u ovakvoj hrani", navodi.
Kako sebi pomoći?
Snaga volje jedino je rješenje, tvrdi Orlić. Svi se možemo oduprijeti ovakvoj hrani i napraviti balans u kojem nam i rijetka, povremena konzumacija nezdrave hrane neće naštetiti. Zabrane, s druge strane, nikada nisu dobre.
"Zabrane rezultiraju prejedanjem, naš mozak jednostavno tako funkcioniše", kaže. "Sve ima svoje mjesto, ali je jako teško izbalansirati ovu priču. Iako volimo imati neprijatelje pa krivimo titanov dioksid, E129 i slične sastojke, pravi problem je količina kalorija i disbalans koji nastaje čestom konzumacijom ovakve hrane", navodi sagovornik.
Američke grickalice kakve su pokazali nutricionisti najčešće kupuju djeca i mladi, što je posebno problematično jer se upravo u tim godinama formiraju prehrambene navike.
"Ovakvom hranom kod djece gradimo jako loše prehrambene navike, navikavamo njihove receptore ukusa na to da sve mora biti fino. Kada nakon ovakve hrane djetetu date povrće, to će im biti bljutavo i neukusno. Pojednostavljeno, pravimo im nered za budućnost", smatra Orlić, a navodi "Index".