Ex -Yu

Hrvatska ponovo blokira Crnu Goru na putu ka EU

Hrvatska ponovo blokira Crnu Goru na putu ka EU
Foto: Unsplash | Hrvatska ponovo usporava evropske integracije Crne Gore
D.T.

PODGORICA - Hrvatska je na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) onemogućila Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 15 (energetika) i ponovo "stavila rampu" na zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika), saznaju "Vijesti".

Ključne činjenice

  • Hrvatska blokirala zatvaranje poglavlja energetike i saobraćaja
  • Sporna istraživanja nafte i gasa u podmorju
  • Neriješena granica na Prevlaci opterećuje odnose
  • Zagreb od Crne Gore traži ispunjavanje osam zahtjeva
  • Podgorica odbacuje jednostrano utvrđivanje državne granice

"Vijesti" pišu da jedan njihov neimenovani izvor tvrdi da Hrvatska nije dozvolila zatvaranje Poglavlja 15 zbog pitanja istraživanja nafte i gasa u dijelu podmorja, s obzirom na to da dvije zemlje nisu utvrdile granicu na moru, dok drugi kaže da je razlog blokade energetski kabl.

Navode i da u srijedu (18. novembra) naveče nisu uspjeli da zvanično potvrde ove navode, ali dodaju da im je sagovornik iz Vlade nezvanično rekao da nije tačno da je sporno pitanje energetskog kabla.

Prevlaka sporna od raspada bivše Jugoslavije 

Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog ekonomskog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.

Pročitajte još:

Crna Gora riješila dva sporna pitanja s Hrvatskom: Šta je preostalo?

Hrvatska usporava evropski put Crne Gore, Njemačka vrši pritisak

Iz Zagreba su 2014. tvrdili da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već koja pripadaju Hrvatskoj, dok je Crna Gora 2015. Odjeljenju Ujedinjenih nacija (UN) za prekomorske poslove i pravo mora (DOALOS) uputila notu zbog toga što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake.

Granica između Crne Gore i Hrvatske u rejonu poluostrva Prevlaka sporna je od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Nakon ratnih sukoba devedesetih godina prošlog vijeka kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači UN - od 1996. do 2002. Te godine utvrđen je Protokol o privremenom graničnom režimu.

Crna Gora nastoji zatvoriti pregovaračka poglavlja do kraja godine. Foto Vlada Crne Gore
Crna Gora nastoji zatvoriti pregovaračka poglavlja do kraja godine. Foto Vlada Crne Gore

Prema tom protokolu, Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva proglašen "ničijim morem". Taj status je zadržan do danas. 

Hrvatska od decembra 2024. godine ne dozvoljava zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) zbog bilateralnih sporova sa Crnom Gorom.

Dok su zvaničnici Zagreba poručili da neće biti popuštanja dok Crna Gora ne ispuni njihove zahtjeve, iz Podgorice su odgovorili da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti za uslovljavanje završnice procesa pristupanja države EU.

"Zeleno svjetlo" za jedno poglavlje

Od tri poglavlja Crne Gore koja su bila na dnevnom redu COREPER-a – 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), 15 i 14 – "zeleno svjetlo" dobilo je samo prvo.

Prethodno je "prolaz" dobilo i Poglavlje 16 (porezi).

Hrvatska je i u julu spriječila zatvaranje Poglavlja 14, problematizujući pitanje kabotaže, odnosno prava prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge države, kao i pitanje vazdušnih mapa, prenosi Nova. 

Zagreb smatra da prikaz granica vazdušnog prostora može uticati na poziciju Hrvatske u razgraničenju sa Crnom Gorom.

Hrvatska od decembra 2024. blokira zatvaranje Poglavlja 31, iako je Crna Gora ispunila završno mjerilo za njegovo zatvaranje. 

Plenković traži rješavanje pitanja nestalih. Foto Tanjug
Plenković traži rješavanje pitanja nestalih. Foto Tanjug

Zagreb je tada odbio da da saglasnost zbog otvorenih bilateralnih pitanja, dodatno zaoštrenih nakon što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

Hrvatska je u oktobru ove godine dostavila članicama EU dokument sa osam zahtjeva koje Crna Gora treba da ispuni prije pristupanja Uniji, a koji se uglavnom odnose na nijerešena pitanja iz ratova devedesetih godina.

Zagreb traži obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori…

Među zahtjevima su i očuvanje spomen-ploče u Morinju i promjena naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime Zorana Gopčevića. Ti zahtjevi su ispunjeni.

Dva zahtjeva koja Hrvatska direktno povezuje sa Poglavljem 31 odnose se na povratak školskog broda "Jadran" toj zemlji i razgraničenje između dvije države na području Prevlake. 

Zagreb smatra da mu brod pripada na osnovu sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije, dok Crna Gora osporava takav stav.

Plenković: Nema popuštanja

Premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je da neće biti popuštanja Crnoj Gori kada je riječ o ispunjavanju zahtjeva.

Govoreći o rješavanju pitanja nestalih, on je za N1 kazao da su identifikovali 14 osoba imenom i prezimenom i da čekaju podatke o njima od Crne Gore.

Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je da svaka država koja želi da postane članica EU mora ispunjavati pristupne obaveze koje uključuju i "vrijednosna pitanja".

Poglavlje 31 blokirano od decembra 2024. godine. Foto gov.me/Arhiva
Poglavlje 31 blokirano od decembra 2024. godine. Foto gov.me/Arhiva

"Nećemo pristati na članstvo, na zatvaranje poglavlja, ako se ne riješe ta otvorena, vrijednosna pitanja", poručio je on u Vukovaru, prenio je HRT.

Crna Gora nastoji da preostala pregovaračka poglavlja zatvori do kraja ove godine, kako bi ostvarila cilj da postane članica EU 2028. 

Nakon međuvladine konferencije 19. novembra, Crna Gora će imati 25 zatvorenih poglavlja od ukupno 33.

Božović: Nema jednostranog utvrđivanja granice

Ministar pravde Crne Gore Bojan Božović je u pismu državnoj sekretarki Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić naveo da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora sa EU.

Naglasio je, kako je prenio RTCG, da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice, ali da je spremna da u najskorijem periodu pripremi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru.

Prethodno je Plenković krajem prošle nedjelje izjavio da Crna Gora neće zatvoriti pregovore sa EU ako ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju.

Božović je naveo da Crna Gora ne dovodi u pitanje Badinterova načela, prema kojima nekadašnje međurepubličke granice čine osnov granica država nastalih raspadom SFRJ, niti međunarodno pravo kao osnov za utvrđivanje državnih granica, ali da njihovo prihvatanje ne znači i saglasnost s jednostranim određivanjem konkretne granične linije.

Rekao je da bi, ako dvije države ne postignu dogovor o granici, odgovorno rješenje bilo zaključivanje sporazuma o zajedničkom podnošenju spora o razgraničenju na kopnu i moru pred obostrano prihvatljivom međunarodnom instancom.

Vlada je 12. marta formirala Komisiju za razgraničenje s Hrvatskom.

Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog ekonomskog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.

Najčitanije