Naočare za virtuelnu stvarnost najčešće se povezuju s video-igrama i zabavom, ali u Hrvatskoj su dobile sasvim drugačiju namjenu.
Koriste se u radu s osuđenicima kako bi oni, u bezbjednom virtuelnom okruženju, vježbali kako da reaguju u problemima koji ih mogu sačekati u stvarnom životu.
U projektu rehabilitacije uz pomoć VR tehnologije do sada je učestvovalo 85 osuđenika u Hrvatskoj, a interesovanje je, prema riječima zaposlenih, toliko da u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu već postoji lista čekanja.
Program kombinuje teorijski dio, iskustvo u virtuelnoj stvarnosti i završnu evaluaciju. Učesnici se sastaju jednom sedmično ili jednom u dvije sedmice, a program traje četiri do šest susreta.
"Prvo radimo kroz teorijski dio, kroz bilježnicu, a onda ulazimo u iskustvo VR-a, a na kraju evaluacija svega", objašnjava probacijska službenica Tanja Novosel za RTL.
Sukobi, neplaćena stanarina i problemi na poslu
Kada osuđenik stavi VR naočare, pred njim se pojavljuju situacije s kojima bi mogao da se suoči nakon izlaska iz zatvora.
U jednom od scenarija, na primjer, nalazi se u situaciji u kojoj nije platio stanarinu i mora da odluči kako će riješiti problem.
Ali tu se mogućnosti ne završavaju.
U virtuelnom svijetu učesnici vježbaju upravljanje finansijama, rješavanje sukoba u porodici i na radnom mjestu, kao i reagovanje u rizičnim situacijama u saobraćaju.
Jedan od scenarija simulira i putovanje od tačke A do tačke B. Voz kasni ili se uopšte ne pojavljuje, a učesnik mora da odluči šta će uraditi.
Mogu da pogriješe bez stvarnih posljedica
Koordinatorka projekta Vesna Zelić Ferenčić objašnjava da su među osuđenicima česti impulsivni ili izbjegavajući načini reagovanja.
"Nekakvi klasični stilovi reagovanja osuđenika su ili impulsivan stil ili izbjegavajući. Upravo to želimo izbjeći i želimo osvijestiti da postoje alternative", kaže ona.
Jedna od najvećih prednosti VR tehnologije upravo je mogućnost da učesnik donese pogrešnu odluku, vidi njene posljedice i pokuša ponovo, a da zbog toga u stvarnom svijetu niko ne bude ugrožen.
"Nudi mu se na neki način puno mogućnosti da ima bezbroj pogrešaka, a za to ne snosi nikakve sankcije. Jednostavno to doživljavaju kao igru, kao nešto novo, ne doživljavaju to kao učenje, nego kao nešto potpuno novo. Ali prije svega, mi znamo da je velika korist", kaže Maja Vučić Blažić, voditeljica Odjela tretmana u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu.
"Dožive jedan 'a-ha' momenat"
Dosadašnja iskustva pokazuju da su osuđenici dobro prihvatili ovakav način rada.
"VR je jedno uranjajuće iskustvo gdje oni baš dožive jedan 'a-ha' momenat. Ima tu nešto za mene što ja mogu naučiti. Mogu to povezati sa svojim svakodnevnim životom, sa sobom, a to onda znači da je proces učenja uspješan", kaže Novosel.
Posebno veliko interesovanje zabilježeno je u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu.
"Kada se spomene VR, mi imamo doslovce listu čekanja. Kad ću se ja uključiti u program, kad ja mogu isprobati? Tako da je zaista veliki interes", ističe Vučić Blažić.
VR naočale ostaju u zatvorskom sistemu
U projekat nisu uključeni samo osuđenici. Edukaciju o korištenju virtuelne stvarnosti, kroz osam različitih scenarija, prošlo je i 90 službenika.
Cilj je da se ovaj način rada nastavi i nakon završetka projekta.
"Cilj nam je bio omogućiti održivost i omogućiti jedno cjeloživotno učenje i kontinuitet edukacije za službenike koji rade u zatvorskom sistemu i tretmanu. Kako za nove službenike, tako i za službenike koji dugo rade u sistemu", kaže Zelić Ferenčić.
Iako se projekat završava, VR tehnologija neće nestati iz hrvatskih zatvora. Dvadesetak setova VR naočara ostaće u sistemu i koristiće se u radu s osuđenicima, s idejom da im iskustva i greške iz virtuelnog svijeta pomognu da u stvarnom životu donose bolje odluke.