Ex -Yu

Izbori u Sloveniji: Glasanje koje ništa nije odlučilo

Izbori u Sloveniji: Glasanje koje ništa nije odlučilo
Foto: Tanjug/AP | Robert Golob ima samo jedan mandat više od prvog konkurenta Janeza Janše
D.T.

​LJUBLJANA - Parlamentarni izbori u Sloveniji su završeni, ali prava trka za vlast tek počinje.

Ključne poruke izbora u Sloveniji

  • Golob tijesno ispred Janše bez većine
  • Teški pregovori za formiranje nove vlade
  • Male stranke odlučuju o vlasti Slovenije
  • Resnica može presuditi buduću koaliciju
  • Mogući novi izbori zbog političkog zastoja

Dosadašnji premijer Robert Golob i njegov Pokret Sloboda su sa 29 mandata stigli prvi na cilj, ali uz prednost od samo jednog, mada vrijednog, mandata više od prvog konkurenta Janeza Janše.

Janša, konstanta na političkoj sceni Slovenije od njenog osamostaljenja 1991, sa Slovenačkom demokratskom strankom (SDS) osvojio je 28 mandata na parlamentarnim izborima.

Ipak, dva rivala daleko su od mirnog sna u postizbornim noćima: moraće se boriti za naklonost najmanje dvije manje partije da bi došli do većine.

"Sada kreće politička trgovina i jedini razlog zašto je Golob u blagoj prednosti je to što će biti u mogućnosti da prvi ponudi političku razmjenu. Igru će voditi dva izuzetno politički spretna aktera i očekujem veoma visoku dozu pragmatizma u pokušaju da se dođe do broja 46", kaže Marko Hočevar, profesor na Univerzitetu u Ljubljani, za BBC.

Ključ u rukama bi mogla da drži partija Resnica, čije ime u prevodu znači "istina", koja prvi put ulazi u parlament i, kao najmanja stranka, imaće pet mandata.

U klupe će i dvije konzervativne partije desnice: koalicija koju predvodi Nova Slovenija sa devet mandata i Demokrati, nastali izdvajanjem iz SDS, sa šest mandata.

Doskorašnji partneri u vladi lijevog centra ulaze u parlament: Socijalni demokrati sa šest, a koalicija Ljevice i Vesne sa pet mandata, dok po jedan pripada predstavnicima italijanske i mađarske manjine.

Bili su ovo 10. parlamentarni izbori u nekadašnjoj jugoslovenskoj republici, ali tek treći redovni - politička nestabilnost i promjene vlade čak i usred mandata nisu strani ovoj članici Evropske unije.

Prava ili Pirova pobjeda Goloba?

Robert Golob bio je izuzetno raspoložen u izbornoj noći: U štab stranke ušao je gotovo plešući uz pjesmu italijanskih partizana "Bela, ćao".

Olakšanje je nastupilo poslije kampanje u kojoj su afere korupcije, prisluškivanja i miješanja stranih službi prijetile da uzdrmaju čitavu zemlju, a vlada se u vikendu izbora borila sa krizom snabdijevanja goriva zbog rata na Bliskom istoku.

Kao prvi kome je poslije 18 godina uspjelo da opstane na vlasti u Sloveniji čitav mandat, ima ideju kako da nastavi dalje.

"Nije slučajno što se mandati u Sloveniji često ne ponavljaju: mi Slovenci smo narod slobodnog duha, želimo da sačuvamo nezavisnost i suverenitet, čak i na pojedinačnom nivou", rekao je Golob.

Golob prvi kome je poslije 18 godina uspjelo da opstane na vlasti u Sloveniji čitav mandat. Foto Tanjug/AP
Golob prvi kome je poslije 18 godina uspjelo da opstane na vlasti u Sloveniji čitav mandat. Foto Tanjug/AP

Najavio je da će poslati poziv na saradnju "svim demokratskim strankama, osim SDS".

Tomaž Deželan, profesor Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani, kaže da je pobjeda Goloba snažnija jer se čitav mandat borio sa lošim rezultatima vladajućih prema svim anketama.

"Poslije 1990-ih, nismo viđali da onaj ko je na vlasti pobijedi na narednim izborima. To je važan korak za partije lijevog centra jer su one često imale oštre odgovore sopstvenih birača poslije jednog mandata, a to je ranije Janšu tri puta dovodilo na funkciju premijera", kaže on.

Ipak, tu bi Golobovo zadovoljstvo moglo da se ugasi jer mu tek slijede mukotrpni pregovori.

Osim što je njegova stranka osvojila manje mandata nego u istorijskoj pobjedi prije četiri godine, i koalicioni partneri Socijalne demokrate, Ljevica i Vesna ostvarili su lošije rezultate - nedovoljne da identična koalicija ostane na vlasti.

"Golob mora da uvede najmanje jednu stranku sa desnice u vlast i na taj način će ograničiti uticaj Ljevice, ako ona uopšte i bude dio vlade. To će biti velika promjena jer smo dosad ponekad osjećali kao da je zapravo Ljevica najveća stranka vlasti - većina sprovedenih reformi zapravo je bila njihova ideja", kaže Deželan.

Traženje novih, moglo bi slovenačkog premijera da udalji od starih partnera - na tom putu, mogao bi upravo da izgubi saveznika u Ljevici.

Iako, kako dodaje Deželan, Ljevica ide sve više ka parlamentarnom pragmatizmu, njihove razlike sa desnim strankama su ogromne i zbog toga će Sloboda možda morati da traži podršku čak dvije desne stranke.

"To bi umnogome umanjilo moć Goloba i dalo vladi potpuno drugačiji karakter na unutrašnjem planu, po pitanju poreza, socijalne države, zelene tranzicije", upozorava politikolog Hočevar.

Zašto je Janša svima težak partner?

Janša ne odaje utisak čovjeka koji vidi veliku šansu da se po četvrti put vrati na premijersku funkciju, uprkos dobrom rezultatu njegove stranke.

"Srećno svima koji traže političku stabilnost u koaliciji sa tri ili četiri stranke koje imaju četiri ili pet poslanika i čiji će jedini cilj biti da ne izgube svoja mjesta na sljedećim izborima, jer će to biti nadmetanje u populizmu", rekao je on.

I njegovom SDS-u bi bila potrebna najmanje dva koaliciona partnera da bi dosegao potrebnih 46 ruku podrške.

Janšinom SDS-u trebaju najmanje dva koaliciona partnera. Foto Tanjug/AP
Janšinom SDS-u trebaju najmanje dva koaliciona partnera. Foto Tanjug/AP

"Janša je sam ispisao put do sopstvenog slabog rezultata: glasovi za Demokrate i Novu Sloveniju su zapravo izgubljeni glasovi SDS-a jer je Janša igrao suviše tvrdo i oštro. To ga čini ne samo gubitnikom pet do 10 odsto glasova, već i teškim partnerom čak i za partije koje su njemu veoma slične", smatra Deželan.

Ipak, čak i ovakav rezultat, kada se zbroje glasovi SDS-a, iz njega nastalih Demokrata i koalicije oko Nove Slovenije, otkriva da je desnica u Sloveniji prvi put poslije tri decenije sakupila više glasova od ljevice.

Ta pobjeda je još veća imajući u vidu veliku izlaznost, jer se do sada vjerovalo da takav scenario daje veće šanse lijevo-liberalnim strankama.

"To je veliki preokret unutar biračkog tijela, iako ne znači da će nova vlada uopšte i biti desna vlada", kaže Marko Hočevar. 

"Istina", a možda i novi izbori

Jedan broj telefona u Sloveniji već se usijao od poziva.

Zoran Stevanović je tokom epidemije virusa korona osnovao partiju Resnica, uz kampanju protivljenja mjerama zaštite od pandemije.

Pet godina kasnije, sa pet mandata, može da odluči ko će formirati vladu u Sloveniji.

"Ne mogu da kažem ko će prvi pozvati, jer će mi telefon jutro poslije izbora biti isključen, ali sam siguran da će zvati obojica. Jasno smo stavili do znanja sa kim ćemo sarađivati, a sa kim nećemo i nikada nećemo odstupiti od principa koje smo postavili, posebno od garancija koje smo dali narodu - jednostavno ćemo sarađivati sa onima koji prihvataju naše političke principe", kazao je Stevanović nakon izbora.

Iako stručnjaci ovu stranku najčešće svrstavaju na desnicu, Resnica se od najveće stranke tog dijela političkog spektra ogradila kod - notara.

Ovjerena izjava i obećanje biračima da neće sarađivati sa Janezom Janšom sada su na velikom testu.

Resnica je potpuno populistička i antisistemska partija, stranka koja tvrdi da je suprotstavljena aktuelnim elitama.

"Ipak, njihovi birači nisu samo desničari - oni dolaze sa obje strane spektra, pa to partiji omogućava da manevriše kroz teme", objašnjava tajnu uspjeha politikolog Deželan.

Već u izbornoj noći, u Resnici su na talon stavili spisak želja: ministarstva finansija, spoljnih i unutrašnjih poslova, ali su od Roberta Goloba dobili poruku da se pregovori ne vode pred kamerama.

Međutim, upravo ono što se događa daleko od očiju javnosti moglo bi da bude iskušenje za partiju čije ime znači "istina".

Resnica nije sačinjena od politički jakih i vještih ljudi koji imaju iskustvo političkog djelovanja na nacionalnom nivou.

"Ne bi me iznenadilo i da do kraja mandata dođe do cijepanja poslaničke grupe: Janša i SDS mogli bi da pokušaju da pridobiju nekog od članova Resnice, bilo da bi se ojačala opozicija ili eventualno prekrajala većina", kaže Marko Hočevar.

Ako matematika zbrajanja do 46 ne da rezultate, ili dogovor bude izuzetno slab, u igru ulazi opcija o kojoj se ne tako tiho govorilo već i u izbornoj noći.

Kada na jesen Slovenci budu redovno izlazili na izbore za lokalne vlasti u opštinama i gradovima, možda se pred njima nađe još jedna biračka kutija - za još jedne vanredne parlamentarne izbore. 

Najčitanije