KOSOVSKA MITROVICA - Prije 22 godine na Kosovu i Metohiji izbilo je dvodnevno nasilje Albanaca nad Srbima.
Ključne činjenice
- Ubijeno najmanje 19 osoba u neredima
- Povrijeđeno oko 1.000 ljudi širom KiM
- Protjerano više od 4.000 Srba iz domova
- Uništeno oko 800 srpskih kuća i objekata
- Zapaljeno 35 crkava i manastira na KiM
Eskalacija nasilja Albanaca nad Srbima, dogodila se 17. i 18. marta 2004. godine, a te dane, najteže za Srbe poslije masovnog izgona i terora 1999. godine, jedan zvaničnik KFOR-a opisao je kao "Kristalnu noć", prenosi Tanjug.
U neredima, nazvanim Martovski pogrom, ubijeno je najmanje 19 osoba, a povrijeđeno oko 1.000. Protjerano je oko 4.000 Srba, uništeno 800 srpskih kuća i zapaljeno 35 vjerskih objekata.
Nekoliko godina nakon NATO bombardovanja i pogroma 1999. godine, uslijedio je novi pogrom Srba na KiM.
Povod za dvodnevno nasilje Albanaca bilo je utapanje trojice albanskih dječaka u Ibru, za šta su albanski mediji, prenoseći zapaljive izjave tamošnjih političara, okrivili Srbe.
Prema albanskoj verziji događaja, dječaci su se 16. marta utopili u rijeci, bježeći od ljudi iz srpskog sela Zupče koji su na njih pustili pse.
To je tvrdio čelnik lokalne podružnice prištinskog Odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda Halit Barani, ističući da je riječ o "napadu srpskih bandita".
Bijes Albanaca nije bilo u stanju da zauzda ni 19.000 pripadnika KFOR-a, prenosi RTS.
Od ranog jutra, 17. marta, krenuli su napadi na Srbe širom Kosova i Metohije - u Kosovskoj Mitrovici, Lipljanu, Obiliću, Zubinom Potoku, Lapljem Selu, Čaglavici... Osim brojnih srpskih domova, rušene su i paljene srpske crkve i manastiri.
Nasilje na ulicama
Tokom nasilnih pokušaja Albanaca iz Južne Mitrovice da pređu glavni most na Ibru i obračunaju se sa Srbima, nastradali su 36-godišnja Jana Tučev, koja je ubijena na terasi svog doma, i Borivoje Spasojević, star 63 godine, koji je ubijen kod svog stana.
Istog dana u večernjim satima iz UNMIK-a su demantovali optužbe da su albanski dječaci stradali bježeći od Srba.
Kako je rečeno, nasilje na Kosovu bilo je unaprijed planirano, a komandant Južnog krila NATO-a okarakterisao ga je kao etničko čišćenje.
Povrijeđene su 954 osobe, među kojima 61 iz redova KFOR-a i 65 UNMIK-ovih policajaca. Oko 150 Srba ozbiljno je povrijeđeno u svojim kućama. Zapaljeno je još 90 aškalijskih kuća, kao i dvije albanske.
Etnički očišćeno šest gradova i devet sela
Protjerano je više od 4.000 Srba. Većina se, kao i oni protjerani 1999. godine, nikada nije vratila u svoje domove. Etnički je očišćeno šest gradova i devet sela.
Više od 800 objekata, uključujući 35 crkava i manastira, teško je oštećeno ili potpuno uništeno.
Prema procjenama UNMIK-a, u neredima je, na 33 lokacije, učestvovalo oko 60.000 Albanaca. Zapaljena su 72 vozila međunarodnih snaga.
Šezdesetak sati "visokog napona" na KiM okončano je pošto je NATO uputio pojačanja, predvođena komandantom južnog krila Alijanse admiralom Gregorijem Džonsonom.
Organizatori nisu otkriveni
Prema izvještajima policije UNMIK-a, u međusobnim obračunima međunarodnih policajaca i njihovih prištinskih kolega, nekoliko policajaca je ranjeno, ali motivi tih sukoba, ako nije bila riječ o proizvodu opšteg haosa, nisu najjasnije rasvijetljeni.
Istovremeno, pokrenuta je serija političkih događaja, poput izvještaja specijalnog izaslanika šefa Ujedinjenih nacija Kaja Ejdea i opservacija zapadnih zvaničnika da je neriješen status bio jedan od ključnih pokretača nemira, što je četiri godine kasnije korišćeno kao jedno od objašnjenja za jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova.
Pogrom su tada osudili Savjet bezbjednosti UN i Evropska unija. Još uvijek nema nikakvih informacija o eventualnim novim detaljima istrage, a organizatori nisu otkriveni.