TIVAT – Evropska unija po prvi put u mnogo godina pokazuje znakove da je istinski spremna za naredne konkretne korake ka proširenju, koje bi obuhvatilo i zemlje zapadnog Balkana.
Naime, po prvi put se i zvanično pojavio okvir dokumenta, o kojem smo nedavno pisali kao prijedlogu koji je iznio Fridrih Merc, njemački kancelar, kako ubrzati proces, ali i povezati zemlje istočne i jugoistočne Evrope u isti proces.
Zajednički dokument
U zajedničkom dokumentu objavljenom uoči samita EU–zapadni Balkan, koji se u petak održao u Tivtu, Njemačka i Francuska predlažu da se politici proširenja da novi zamah kroz pojednostavljenje sadašnje metodologije pregovora, uz fokus na sadržaj reformi, a ne na proceduralne korake.
Samitu, pored lidera regiona uključujući i BiH, prisustvuju i Antonio Košta, predsjednik Evropskog savjeta, Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, kao i nekoliko evropskih lidera, uključujući Merca, Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, i brojnih drugih evropskih lidera.
Merc i Makron u svom dokumentu ostalim državama članicama EU predlažu brže otvaranje pregovaračkih klastera kada to preporuči Evropska komisija, kao i da se smanji broj formalnih proceduralnih koraka koji usporavaju proces pristupanja.
Predlaže se uvođenje nove pretpristupne strategije zasnovane na postepenoj integraciji, koja bi zemljama kandidatima donosila konkretne koristi u skladu sa napretkom u reformama, uz mogućnost da se stečene pogodnosti povuku u slučaju nazadovanja u oblasti vladavine prava i poštovanja osnovnih vrednosti EU.
Zemlje kandidati bi postepeno dobijale privilegovan pristup jedinstvenom tržištu i bliže veze sa evropskim institucijama, uključujući mogućnost sticanja progresivnog statusa posmatrača u radu pojedinih institucija EU, bez prava glasa i uz očuvanje autonomije procesa odlučivanja unutar EU.
Za zemlje koje ostvare veći napredak u pregovorima predviđeno je i postepeno uključivanje u rad Savjeta EU. Kandidati bi najprije mogli da učestvuju u pojedinim tačkama dnevnog reda neformalnih sastanaka evropskih tijela, a nakon privremenog zatvaranja odgovarajućih pregovaračkih poglavlja mogli bi da prisustvuju sjednicama Savjeta EU kao posmatrači, bez prava glasa.
Posebne privilegije za zapadni Balkan
Dokument predviđa i mogućnost učešća na pojedinim sednicama Savjeta za spoljne poslove, ali tek nakon privremenog zatvaranja poglavlja 31, koje se odnosi na zajedničku spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
Dokument predviđa i postepenu sektorsku integraciju u jedinstveno tržište, kroz priključenje sistemu SEPA, uvođenje režima "roming kao kod kuće", dublju integraciju u energetsko i digitalno tržište EU, smanjenje trgovinskih prepreka i pristup pojedinim evropskim programima, poput Erasmusa, Horizonta Evropa i Digitalne Evrope.
Kao posljednji korak prije punopravnog članstva, Pariz i Berlin pominju mogućnost potpunog učešća u jedinstvenom tržištu po modelu proširenog Evropskog ekonomskog prostora, nakon usvajanja i primene najvećeg dijela evropskog zakonodavstva.
Ovo je po prvi put da je EU blizu koherentnog pristupa koji bi omogućio konkretne korake ka članstvu. Ono što idalje ostaje kao izazov je neslaganje istočnih i zapadnih članica EU oko pitanja Ukrajine, jer dio zemalja smatra da bi Ukrajina trebalo da dobije prioritet, dok ostatak misli da nije pošteno prema zapadnom Balkanu da dođe do preskakanja. Kako će se ova dva stava uskladiti ostaje da se vidi, a Merc je u svom prijedlogu dao i korake koji bi Ukrajinu i Moldaviju uvele u proces. Naime Ukrajina je zbog rata s Rusijom u posebnoj pažnji EU, a dio zemalja vidi korist od ubrzanog prijema te zemlje u članstvo zbog ukrajinskih vojnih sposobnosti koje bi pomogle Evropi da dosegne svoje ciljeve u jačanju odbrambenih kapaciteta.
Crna Gora, osim što je domaćin, bila je u fokusu samita i kao najizglednija buduća članica EU. Naime, EU je svjesna da joj na zapadnom Balkanu treba uspjeh, pa se prijem jedne male, ali strateški važne balkanske zemlje vidi kao značajan korak. Iako oko toga još ne postoji puna saglasnost unutar bloka, sve je izvjesnije da će do toga doći, vjerovatno u naredne dvije godine.