BEOGRAD - Preispitivanju odluka o pomilovanju koje je donio Aleksandar Vučić mora se pristupiti oprezno, jer pokušaj ispravljanja spornih odluka ne smije ugroziti osnovne principe krivičnog postupka i prava okrivljenih, upozorava advokat Jugoslav Tintor.
Govoreći za Insajder, Tintor je ocijenio da pomilovanje, kao izuzetna mjera, može potkopati jednakost građana pred zakonom i podjelu vlasti ukoliko se primjenjuje bez jasnih kriterijuma i razumnog obrazloženja.
Rasprava je otvorena nakon objavljivanja spiska pomilovanih i osoba oslobođenih krivičnog gonjenja odlukama bivšeg predsjednika Srbije. Prema navodima Insajdera, među obuhvaćenim predmetima su slučajevi nalijetanja vozilima na učesnike blokada, nasilja, korupcije i požara u Namjenskoj industriji.
Zašto pomilovanje mora imati jasno obrazloženje?
Tintor smatra da se ovlašćenje za pomilovanje ne može koristiti proizvoljno, već da svaka takva odluka mora imati opravdanje koje odgovara svrsi tog instituta.
"Vi u tom jednom izuzetnom slučaju morate da imate neko razumno objašnjenje, morate da imate neki rezon kojim ste se rukovodili da biste opravdali takvu svoju odluku. U suprotnom, vi vršite neko pravo koje vam je povjereno, protivno cilju zbog kojeg vam je dato, i vi praktično zloupotrebljavate tu moć", naveo je.
Povezana vijest:
Ministarstvo pravde objavilo imena 49 osoba koje je Vučić pomilovao (SPISAK)
Prema njegovoj ocjeni, pitanje pomilovanja se mistifikuje, iako zakon koji uređuje tu oblast ima svega dvadesetak članova i ne razrađuje detaljno cjelokupnu proceduru.
Šta znači oslobađanje od krivičnog gonjenja?
Tintor posebno ukazuje na širinu predsjedničkog ovlašćenja kada se odluka odnosi na oslobađanje od krivičnog gonjenja, odnosno aboliciju.
Takva odluka može zaustaviti postupak prije nego što se utvrdi da li je neko kriv, bez obzira na prethodni rad tužilaštva i sudova.
"Vi u pojedinačnom slučaju kažete čitavom pravosuđu, u dvije ili tri sudske instance, tužiocu, svima: 'Ovdje ja odlučujem.' U ovom slučaju neće ni da se vodi postupak, niti da se utvrđuje da li je neko kriv, jer je tako moja volja", rekao je Tintor.
Zbog toga je, kako navodi, skloniji primjeni pomilovanja kao krajnje mjere nakon utvrđivanja krivice i izricanja sankcije.
Kao primjer opravdanog čina milosti naveo je tešku bolest osuđene osobe ili druge izuzetne okolnosti.
Zašto je preispitivanje pravosnažnih odluka osjetljivo?
Tintor upozorava da ni društveno opravdan zahtjev za preispitivanjem spornih pomilovanja ne može biti razlog za zanemarivanje osnovnih pravnih garancija.
Među njima posebno izdvaja princip da se pravosnažna odluka ne može mijenjati na štetu okrivljenog.
"To je abeceda krivičnog procesnog prava. Ne mogu, kao neko ko se bavi ovim poslom 25 godina, da podržim, koliko god to bilo društveno opravdano, da se sve to dovede u pitanje, preispita i šta ja znam. Time bismo urušili taj jedan drugi princip koji nam opet omogućava da živimo u okvirima jednog društva u kojem pravosuđe funkcioniše na principima", kazao je.
Njegovo upozorenje odnosi se na opasnost da se pokušajem otklanjanja jedne nepravilnosti naruše pravila koja štite sve građane.
Može li Ustavni sud otvoriti put poništavanju?
Prema Tintorovim riječima, pojavila su se tumačenja da bi Ustavni sud mogao staviti odluku van snage ako utvrdi njenu nesaglasnost sa Ustavom ili ništavost.
Prema tim tezama, takva odluka mogla bi imati posljedice i po pravosnažne sudske odluke donesene na osnovu pomilovanja.
Tintor takvu mogućnost ocjenjuje kao teorijski zamislivu, ali naglašava da se pritom moraju zaštititi prava okrivljenih.
"Mi advokati i u tom vremenu moramo da mislimo o pravima okrivljenog, jer sutra taj okrivljeni može biti neko od nas. Ako ste vi sutra taj okrivljeni, ja moram jednako biti spreman da zaštitim i vaša prava, isto onako kao što sam bio spreman i prije godinu dana da štitim prava i građana i studenata kojima su ta prava bila potpuno dovedena u pitanje", poručio je.
Da li proceduralni propust automatski znači ništavost?
Tintor smatra da treba pažljivo razlikovati procedure koje se odnose na oslobađanje od krivičnog gonjenja i druge oblike pomilovanja.
Upozorava da izostanak određenog prethodnog koraka ne znači nužno da je odluka ništava.
Istovremeno navodi da među pravnicima ne postoji jedinstven stav o svim ovim pitanjima, zbog čega kategorični zaključci zahtijevaju poseban oprez.
Zašto ne podržava automatsko preuzimanje drugih rješenja?
Tintor smatra da pitanje pomilovanja treba vratiti u zakonske okvire i obezbijediti jednakost građana pred zakonom.
Ipak, upozorava da poništavanje pojedinačnih odluka ne smije postati novi oblik zadiranja izvršne ili zakonodavne vlasti u sudsku vlast.
U tom kontekstu ogradio se od automatskog preuzimanja rješenja iz Sjeverne Makedonije.
"Ja ne mislim da je Sjeverna Makedonija baš neki regionalni primjer da bismo mi trebali sad, čim nešto čujemo, hajdemo mi to da primijenimo. Nisam neko ko bi podržao to rješenje, jer na taj način opet zakonodavac ide i zadire u nešto što je suštinski sudska vlast", rekao je.
Može li se izdvojiti samo dio slučajeva?
Prema Tintorovoj ocjeni, bilo bi veoma teško izdvojiti pojedina pomilovanja za drugačiji tretman, jer bi se odmah otvorilo pitanje kriterijuma.
Moralo bi se objasniti zbog čega se jedna odluka preispituje, a druga ne, i na kojim pravnim osnovama se pravi takva razlika.
Intervencije zakonodavca u pojedinačne sudske odluke, upozorava, mogle bi izazvati dodatnu pravnu nesigurnost i potkopati pravnu državu.
"Nemojmo da generišemo haos", poručio je Tintor.