BEOGRAD - Poslanici Pokreta socijalista Aleksandra Vulina uputili su Skupštini Srbije Prijedlog zakona o državljanstvu prema kome će svako ko se izjasni kao Srbin automatski dobiti pasoš Srbije.
Ključne tačke prijedloga
- Uvodi se novi osnov za državljanstvo Srbije.
- Pripadnost srpskom narodu bila bi poseban kriterijum.
- Dobijanjem državljanstva sticalo bi se i izborno pravo.
- Pravni analitičari upozoravaju na moguće zloupotrebe.
Šta predviđa novi prijedlog zakona
U Prijedlogu zakona o državljanstvu Republike Srbije, koji su poslanici Đorđe Komlenski i Bojan Torbica podneli Skupštini Srbije početkom maja, kao jedan od osnova za sticanje državljanstva uvodi se i pripadnost srpskom narodu.
Naime, dosadašnji Zakon predviđa da se državljanstvo Srbije može steći po četiri osnova: porijeklom, rođenjem na teritoriji Srbije, prijemom i po međunarodnim ugovorima. Novi prijedlog uvodi i peti osnov - pripadnosti srpskom narodu.
Ko bi mogao dobiti državljanstvo Srbije?
Po ovom osnovu, kako se precizira državljanstvo stiče iseljenik ili njegov potomak, ako su navršili 18 godina, nije im oduzeta poslovna sposobnost i podnesu dokaz o pripadnosti srpskom narodu, prenosi Nova.
Prijedlogom zakona je takođe precizirano da državljanstvo Srbije stiče i pripadnik srpskog naroda rođen u drugoj repulici bivše SFRJ, koji je imao državljanstvo te republike ili je državljanin druge države nastale na teritoriji bivše SFRJ, kao i njegov potomak bez obzira na mjesto rođenja, državljanstvo i prebivalište.
Koji dokazi bi bili potrebni?
Dokazom o pripadnosti srpskom narodu smatra se javna isprava ili podatak iz službene evidencije nadležnog državnog organa države čiji je podnosilac zahtjeva državljanin ili druge države iz koje na nesumnjiv način proizlazi da se lice izjasnilo kao pripadnik srpskog naroda. Ti dokazi mogu da budu izvodi iz matičnih knjiga, uvjerenja, potvrde i druge javne isprave, ali i drugi podaci iz službenih evidencija.
Pošto ne postoji nikakav poseban rok za sticanje izbornog prava, dobijanjem državljanstva na ovaj način, određena osoba bi automatski imala pravo da bira i da bude birana na nekim budućim izborima.
Šta kažu pravni stručnjaci?
Advokat i pravni analitičar Rodoljub Šabić kaže za Novu da je čak i samo površan pogled na sadržinu tog akta dovoljan za zaključak da je njegova sadržina problematična. Ocjenjuje da njegovo predlaganje nije opravdano ni sa stanovišta formalnih uslova ni sa stanovišta stvarnih interesa Republike Srbije.
"Važeći Zakon o državljanstvu u delu u kom uređuje prijem u državljanstvo već daje bitno olakšane mogućnosti za sticanje državljanstva pripadnicima srpskog naroda koji žive van Srbije. Eventualno usvajanje novih zakonskih rešenja ako bi u praksi uslov za sticanje sveli praktično samo na ličnu izjavu o pripadnosti narodu i državi bi sigurno dalo mogućnost i za dodatne zloupotrebe i vrlo značajno širenje kruga ljudi koji imaju i ostvaruju pravo na državljanstvo", objašnjava Šabić.
Zašto je sporna hitna procedura?
Dodaje da je na prvi pogled jasno da predloženi zakon nije u skladu sa Poslovnikom skupštine, odnosno da ga krši. Kao primjer navodi da se predlaže usvajanje zakona po hitnom postupku iako akt više nego očigledno ne ispunjava poslovnikom predviđene uslove za to.
Upozorava da se potpuno ignoriše poslovnička obaveza davanja izjave u vezi sa usaglašenošću prijedloga sa pravom EU, kao i da sam akt nije u skladu sa metodologijom za izradu propisa koju je donijela Skupština Srbije.
"Potpuno nepotrebno umesto eventualnih izmena ili dopuna predlaže se kompletno nov, i to veoma obiman zakon, iako sami predlagači u obrazloženju navode da postojeći zakonski okvir najvećim delom nije menjan. Ovaj akt ne zaslužuje da bude razmatran, verujem i da neće biti. Predlog je samo još jedan pokušaj da stranka kojoj pripadaju potvrdi svoj angažman na planu stvaranja srpskog sveta”, zaključuje Šabić.
Na koje ranije zakone kritičari podsjećaju?
Skupština Srbije je, da podsjetimo, od početka godina usvojila dva seta različitih zakona, takozvane Mrdićeve i Prašinovićeve zakone, koje su takođe predložili direktno poslanici vladajuće stranke, a za koje je i domaća i međunarodna javnost upozorila da imaju ozbiljne nedostatke.
Početkom maja usvojen je set izmjena i dopuna izbornih zakona na prijedlog poslanika naprednjaka Miroslav Petrašinović. Dok je obrazloženje vlasti bilo da se tako formalno usvajaju preporuke ODIHR-a, stručnja javnost i posmatrači upozoravaju da se suštinski radi o izigravanju izbornih pravila.
Nešto ranije, početkom godine, parlament je usvojio set izmena pravosudnih zakona, koje je predložio poslanik SNS Uglješa Mrdić. Dok su naprednjaci tvrdili da se novim rješenjima jača pravosudni sistem, stručna javnost, ali i Evropska komisija su još prije usvajanja upozorili da se na ovaj način ugrožava nezavisnost tužilaštva i da su ovi zakoni suprotni ključnim evropskim vrijednostima, prenosi Nova.