Iako Banjaluka ima veoma pogodno tlo za uspijevanje gotovo svih poljoprivrednih kultura, niko od nadležnih institucija ne raspolaže podacima koliko ima obradivog, a neiskorištenog zemljišta van urbanog dijela grada.
Na ovo pitanje "Nezavisne" su od Centra za razvoj sela, Gradske razvojne agencije, Administrativne službe grada, te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS dobile isti odgovor - da ne raspolažu podacima o takvom zemljištu na teritoriji grada na Vrbasu.
Iz nekoliko mjesnih zajednica nam je potvrđeno da takvog zemljišta na njihovom području ima dosta. Draško Ilić, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Krupa na Vrbasu, kazao je da u ovoj MZ ima više od 70 odsto obradivog, ali neiskorištenog zemljišta. On smatra da se stanovništvo u vrlo malom procentu odlučuje na obrađivanje zemlje, te su, uglavnom, usmjerene na male parcele.
"Za dobru poljoprivrednu proizvodnju potrebne su veće parcele i veći stočni fond. Naše zemljište je plodno i može da donese određene prihode sa kulturama koje mogu ovdje uspijevati. Nažalost, malo ljudi se odlučuje za obrađivanje, pa zemljište propada", naglasio je Ilić.
Za dobru poljoprivrednu proizvodnju potrebne su veće parcele i veći stočni fond. Nažalost, malo ljudi se odlučuje za obrađivanje, kazao Ilić
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao nam je da niko nema podatke koliko zemljišta ima u RS i BiH, a kamoli koliko neobradivog zemljišta propada. On smatra da je pitanje koliko ima obradivog ili neobradivog zemljišta van područja urbanog dijela grada postala prava utopija.
"Mi u Udruženju poljoprivrednih proizvođača znamo samo koliko ima registrovanih proizvođača, ali problem je taj što nije riješeno ni pitanje vlasništva zemlje - čija je zemlja, kakva je, za šta je pogodna, pa tako da trenutna situacija 'nema ni boje, ni mirisa'", rekao je Usorac.
On je naglasio da je prava adresa za rješavanje ove problematike država, koja, prema njegovom mišljenju, blokira zakone katastra, gruntovnice, te ostalih nadležnih organa, a samo da se ne bi sredilo stanje u BiH i da se ne bi saznalo koliko ima određenih površina.
"Oko Banjaluke mogu uspijevati gotovo sve kulture, jer ona ima izuzetno topla ljeta, dosta hladne zime i tu može da uspijeva sve što bude posijano. Ono što je bitno jeste činjenica da ona ima i dovoljno padavina, koje okrženje nema", rekao je Usorac.
On je naveo da Banjaluka ima desetak dana više kiše, nego gradovi u okruženju, poput Laktaša, Gradiške ili Prnjavora.
"Zbog podataka kojih nema, šetata je utoliko veća", zaključuje Usorac.