BIJELJINA - Na bijeljinsku sanitarnu deponiju mjesečno se odlaže oko 2.700 tona čvrstog komunalnog otpada, a u proces reciklaže pošalje se tek oko 46 tona ili 1,7 odsto.
U zemljama EU 50 do 60 odsto komunalnog otpada ide na recilažu na čemu je potrebno raditi i kod nas uvezujući tri važna subjekta u sistem - medije, institucije vlasti i nevladine organizacije koje se bave ovim problemom, smatraju u Ekoškom udruženju "Eko-put".
"Govoreći o globalnoj situaciji, prirodnih resursa na planeti je sve manje. Veliko ikorištavanje drveta i drugih sirovina dovelo je do nestanka ovih resusra pri čemu se javlja potreba za recikliranjem materijala koji se mogu iskoristiti nekoliko puta", ističe Snežana Jagodić Vujić, predsjednik "Eko - puta" Bijeljina.
Ona podsjeća da se recikirati može i staklo, metal, plastika, aluminijum, gvožđe, ali da se dešava da se na području Bijeljine najviše skupljaju metal i guma i to na nekoliko otpada u gradu.
"Postoje pokušaji da se recikliraju papir i plastika, ali to nije naišlo na veće razumijevanje građana. Trebalo bi mnogo više da se radi na informisanju stanovništva, počevši od potrebe da skupljaju plastične boce, papir i sličan materijal, odvojeno od ostalog otpada kako bi se sve lakše ponovo iskoristilo", kaže Jagodić-Vujićeva.
Sa duge strane, ističe ona, ni država ne daje dovoljno podsticaja za ovaj posao.
U zemljama okruženja, npr. u Hrvatskoj, za svaku skupljenu bocu dobije se određen iznos - oko 20 feninga (izračunato po moneti u BiH) po boci.
Ona je istakla da je "Eko-dep" u Bijeljini postavio kontejnere za plastiku i papir u gradu, ali da "nisu prošli zapaženo".
"Nije urađena ni dobra kampanja. Kontejneri nisu odgovarajući za ubacivanje otpada. Većina građana ne zna da moraju odvrnuti čep sa boce i da je potrebno zgužvati bocu prije nego što se odloži", rekla je Jagodić-Vujićeva.
Ona je ponovila da je neophodno informisati i edukovati građane o značaju reciklaže kao i o tome da ne živimo na Zemlji koja ima ogromne resurse kpji se mogu beskonačno iskorištavati.
"Momenat je kad moramo već postojeći materijal končno početi prerađivati, odnosno koristiti više puta", rekla je ona i dodala da je u Semberiji, posebno nakon poplava, vidljivo kolikoje čvrstog otpada bacano u vodu.
Izvršni direktor Proizvodno-tehnološkog sektora u AD "Komiunalac" Božidarka Matković smatra da kontejneri koji su Bijeljini, njih 30, postavljeni za ove namjene - nisu "zaživjeli".
"Građani često bacaju smeće i kese sa smećem oko kontejnera, pa ih na taj način blokiraju. Kontejneri su se pokazali veoma nepraktičnim jer su zaključani, a otvor za papir ili plastični otpad je mali pa su ljudi ograničeni na bacanje malih količina otpada, a veće kutije i veće količine i dalje odlažu u obične kontejnere", rekla je Matkovićeva i dodala da upravo zbog toga često i odustaju od odlaganja otpada u "Eko-depove" kontejnere.
Ona je podsjetila da je "Komunalac" prošle godine oko škola postavio mrežaste kontejnere bez poklopca za odlaganje plastične ambalaže.
"To se pokazalo kao veoma praktično i učenici bacaju sada plastične boce u ove kontejnere. U narednom periodu nastavićemo sa ovom akcijom oko marketa u gradu" , rekla je Božidarka Matković, navodeći da "Komunalac" vrši selektivno odvajanje plastičnog, papirnog i najlonskog otpada ali da se svega oko 23 tone ovog otpada proda otkupljivaču u Banjaluci.