Nakon objavljivanja podatka da je priliku izbora entitetske opcije, koju su dobili ustupkom Centralne izborne komisije samo za 3. oktobar ove godine, od 30.900 Brčaka s pravom glasa iskoristilo tek nešto više od 2.200, te optužbi za zloupotrebe i prevare nadležnog Vladinog odjeljenja za javni registar, koje je provelo kampanju, pred Vladom i Skupštinom distrikta je puno otvorenih pitanja.
U traženju odgovora otkud tolika inertnost ljudi za izlazak na izbore svakako da se mora obaviti ozbiljna revizija podataka i birački spiskovi "očistiti" od fiktivnih Brčaka, kojih, procjene su, ima više od 10.000 prijavljenih od proglašenja distrikta u ovoj sredini zbog brojnih privatnih razloga i beneficija koje je ova lokalna zajednica nudila u odnosu na ostatak BiH.
Na drugoj strani, nesumnjivo je i nezadovoljstvo građana zbog visokih taksi koje moraju platiti da bi "stekli" pravo na trajno entitetsko državljanstvo, koje se u RS plaća stotinu, a u Federaciji 90 KM, nakon pritiska OHR i korekcije sa donedavno enormnih 450 KM.
Naravno, teška politička, ekonomska i socijalna situacija koja je samo uvećala broj onih koji su opterećeni svakodnevnim preživljavanjem bitno utiču na odustajanje od takve "kupovine" i reprodukuju dodatno nezadovoljstvo aktuelnom vlašću na nivou države i lokalne sredine, te narastanje gubitka volje i vjere da se izborima može bilo šta promijeniti.
A kada se na sve to, kao što se desilo u Brčkom, objelodane i političke mahinacije nadležnog Vladinog odjeljenja i službenika (kadrovi SDP-a), koji su u procesu upisa entitetske opcije umjesto po volji građana, kako neki tvrde, radili po zadatku svoje partije i samovoljno upisivali entitetsku opciju koja odgovara njihovom kandidatu za najviše državne organe, pobrojane i druge razloge zbog kojih 28.000 Brčaka neće moći na glasanje 3. oktobra nije teško shvatiti. Jednako tako ni prihvatiti jer - to je potencijalno polovina dobre izlaznosti na izbore u prethodnim godinama.