Sve je manje fizičke aktivnosti učenika u osnovnim školama, djeca sjede ispred kompjutera, a igrališta su prazna, kaže Alija Dženanović, profesor tjelesnog odgoja.
Nedavno istraživanje kantonalnih institucija iz oblasti zdravstva pokazalo je da je blizu jedne četvrtine djece u nižim razredima osnovnih škola gojazno, a višim razredima jedna petina.
"Fizičkom aktivnošću uglavnom se bave viši razredi, a 78 odsto učenika svakodnevno provede jedan do dva sata sjedeći uz računar, što uz vrijeme provedeno sjedeći u školi i pri učenju znači da najveći dio dana provode sjedeći", navodi se u izvještaju o provedenom istraživanju.
Prema riječima Dženanovića, koji predaje u Osnovnoj školi "Fatima Gunić", u svakom razredu od petog do osmog ima do šestero djece koja imaju višak tjelesne mase.
"To se najbolje vidi kada su u pitanju časovi gimnastike koje pojedina djeca izbjegavaju. Na sekcije košarke, odbojke i ostalih sportova uglavnom idu stariji razredi, koji ujedno učestvuju na takmičenjima i turnirima. Veliki je broj ovih sekcija, ali su one vannastavne aktivnosti", kaže Dženanović.
On dodaje kako je oko 15 djece ove škole trajno ili privremeno oslobođeno časova tjelesnog.
Istraživanje, koje je provedeno u okviru projekta "Prevencija gojaznosti kod djece i adolescenata sa područja KS", ustanovljeno je da učenici starijih razreda najviše jedu hranu iz pekare, dok se učenici nižih razreda hrane u školi.
Istraživanje je sprovedeno u 10 osnovnih škola u KS i obuhvatilo je 2.329 učenika. Cilj projekta je bilo definisanje vremena nastanka gojaznosti, te njeno sprečavanje zbog nastanka raznih oboljenja.
Među prijedlozima za prevenciju gojaznosti kod djece istaknuto je uvođenje dodatnih časova tjelesnog odgoja i obezbjeđivanje zdravije hrane u školama. Međutim, u prosvjetnim ustanovama kažu da ove prijedloge nije lako provesti.
"Kod nas su većinom sendviči iz 'Klasa', a djeci je ponuđena i slana i slatka užina", kaže Brano Ćorović, direktor OŠ "Fatima Gunić".
U Osnovnoj školi "Skender Kulenović" učenicima je zabranjeno da napuštaju dvorište, te se užina nosi od kuće ili kupuje u školi.
U ovoj školi djeca ne mogu kupiti grickalice i gazirane sokove jer tako, kako kaže Aida Musić, direktorica ove škole, pokušavaju spriječiti nezdravu ishranu.
"Zalažemo se da treba biti više časova tjelesnog odgoja, ali to je ovdje nemoguće jer ima ukupno 38 odjeljenja, što znači 76 časova tjelesnog sedmično, tako da jedna sala nije dovoljna", rekla je Musićeva.
Istraživanjem je bila obuhvaćena i Osnovna škola "6. mart" u Hadžićima. Ova škola ima predmet kultura življenja.
"Mi smo prigradska škola, što je jako bitno jer djeca imaju više mogućnosti da izađu i da se kreću na svježem zraku", kaže Dženana Alispahić, direktorica ove škole, ali ističe da bi uvođenje dodatnih časova tjelesnog odgoja bio dug, mukotrpan i teško ostvariv posao.
Sabaheta Zvizdić, pomoćnik ministra obrazovanja i nauke KS za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, kaže kako im se niko ispred Ministarstva zdravstva nije obratio u vezi s ovim izvještajem. Ona ističe kako je djeci potrebna dodatna fizička aktivnost, ali ih ne smiju prisiljavati na to.
"Postoje sekcije i ako su djeca zainteresovana mogu se uključiti u njih. Osim toga, svi smatraju da su njihovi časovi bitniji nego tuđi. Vrlo teško će biti nešto poduzeti da se organizuje još više časova tjelesnog odgoja", kazala je Zvizdićeva, i ističe da djecu treba naučiti da i ova dva časa tjelesnog iskoriste na najbolji mogući način.