SARAJEVO - Glomaznost administrativnog aparata u opštinama u BiH je sveprisutna, a za plate i naknade uposlenih u nekim opštinama izdvaja se i do četvrtine lokalnih budžeta.
Ovo je jedan o zaključaka izvještaja o stanju kvaliteta života građana u opštinama u BiH koji je sačinila nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa.
Istraživanje obuhvata 14 opština: Banjaluku, Bihać, Travnik, Tuzlu, Novo Sarajevo, Mostar, Doboj, Pale, Trebinje, Široki Brijeg, Livno, Bijeljinu i Zenicu.
"Kao posljedica finansijske krize, punjenje općinskih budžeta je smanjeno, ali i dalje se ništa ne čini na smanjenju administracije. Standard kojim teže neke zemlje u regionu jeste 1,5 službenika na 1.000 ljudi dok u većini opština kod nas taj broj iznosi čak pet službenika na 1.000 uposlenih. Za plate i naknade se izdvaja i do četvrtine ukupnog budžeta opština", kazao je Siniša Bencun, menadžer projekta CCI-ja.
On je dodao da opširnija administracija ne obezbjeđuje bolji kvalitet usluga koje pruža administracija.
Prema podacima koje su sakupili u CCI-ju, izdvajanja za vijećničke naknade u opštinama variraju od 200 pa do 1.225 KM, koliko mjesečno dobijaju u Doboju.
U CCI-ju nisu mogli odrediti koja je od opština najbolja. Jedino je jasno da je Mostar grad s najlošijom lokalnom administracijom.
"U Mostaru ima novca za održavanje preglomaznog administrativnog aparata a dozvoljava se da u 21. vijeku ostaje bez Narodnog pozorišta. To je tek jedan od oblika blokade normalnog života u Mostaru usljed neodgovornosti najodgovornijih političkih partija", kazala je Majda Stojanov, glasnogovornik CCI-ja, istakavši da je činjenica da u Mostaru ni nakon više od 380 dana nije izabran gradonačelnik dovoljna sama za sebe.
U izvještaju se ističe da su odvajanja za obrazovanje vrlo mala i uglavnom su ispod jedan odsto, dok izdvajanja za infrastrukturu, komunalne usluge i socijalna izdvajanja variraju i ima puno razlika.