DOBOJ - Kratkim predavanjem i odlaskom u voćnjak, nakon dvogodišnje pauze, Udruženje penzionera Doboj vratilo se redovnim aktivnostima koje su zbog korone bile prekinute, a pandemija je ostavila traga i na članstvo.
"Nama je korona, nažalost, biološki odnijela veoma velik broj naših penzionera, to smo mi osjetili ovdje na svojoj koži, jer smo u prošloj godini na ime isplate pogrebnih troškova porodicama umrlih penzionera isplatili 40 odsto više od onog iznosa koliko smo planirali. Tako da je taj dio sredstava, dodatni koji smo morali da isplatimo za ovu namjenu, faktički uzet od onih penzionera kojima smo mislili podijeliti neku jednokratnu pomoć... A inače, interesantno je da od 2014, od te naše nesrećne poplave, kod nas je smrtnost svake godine veća i veća", izjavio je Rajko Gligorić, predsjednik Udruženja penzionera, te dodao da trenutno broje 7.700 članova.
Bijeg u voćnjak bio je svojevremeno spas Vaskrsiji Spasojeviću koji je u Stanovima, kod Doboja, među četrdesetak sadnica rastjerivao crne misli o koroni.
"Selo je selo. Čist vazduh, prirodna voda, to mi je bio spas. Kada je bilo ono na početku pretprošle godine, kada je za nas penzionere bilo zabranjeno kretanje, ali je odobreno da ko ima posla u poljoprivredi može dobiti dozvolu za kretanje, ja sam tražio tu dozvolu do 18 časova, a oni su meni odmah dali do 21 čas. I to me je spasilo, inače ono što sam bio u stanu, nije bilo malo, kada sam izašao, skoro da nisam znao hodati, eto šta je ova pandemija donijela", prisjetio se Spasojević.
Stojan Prešić, jedan od četrdesetak penzionera koji su odazvali kursu voćarstva, ispričao je da je u Kostajnici vodio brigu o šljivama čačankama te o trešnjama, dunjama, kruškama i jabukama.
"Šljivu uglavnom koristimo za proizvodnju rakije, skupo je da se suši. Bio bi dobar posao sušiti šljivu, ali skupa je tehnologija", kazao je Prešić.
Penzioneri su poznati kao najodgovorniji, kaže diplomirani inženjer voćarstva Aleksandar Popović, a na predavanjima su aktivni i najviše ih zanima kako da što bolje zaštite svoje voćke i da sa što manje đubriva i hemije dobiju što kvalitetniji i zdraviji proizvod.
"Mi savjetujemo naše voćare da često koriste sodu bikarbonu, da koriste mlijeko, kvasac, sredstva koja možete naći u svakoj prodavnici... Neki insekticidi su na bazi čajnog drveta, neka sredstva koja smo mi zaboravili kao što je uvarak od koprive. Dosta tih sredstava postoji u prirodi, samo što ih ne koristimo zato što je lakše otići kupiti neki insekticid za marku", rekao je Popović.