TREBINJE - Zoološka organizacija "Južnjačko plavo nebo" iz Trebinja je od donatora španske Fondacije za zaštitu crnog strvinara dobila 10 pasa tornjaka i pet kompleta električnih ograda za čuvanje stoke, te ih podijelila farmerima istočne Hercegovine kako bi na taj način zaštitili stada, ali i ugrožene vrste ptica i drugih životinja.
Donacija je uručena u okviru projekta zaštite divljih životinja i ptica, kojom se ova trebinjska organizacija bavi već gotovo tri godine.
Tornjaci su rasni psi koji su specijalizovani za odbranu stada i borbu protiv vukova, pa će dobro doći stočarima. Velika efikasnost u čuvanju stoke postiže se i električnim ogradama, koje nikoga ne ubijaju, već samo odbijaju napadače.
"Na ovaj način, ne samo da će biti sačuvana stada od sve veće najezde vukova u hercegovačkim selima, nego će biti sačuvani strvinari i ostale ptice, među kojima i bjeloglavi sup, crni strvinar i mnoge druge vrste kojima se Hercegovina nekada dičila, a danas ih je sve manje", kaže Dušan Toholj, izvršni direktor "Južnjačkog plavog neba".
On priča da su pojedini domaćini u posljednje vrijeme sve više pribjegavali metodama trovanja vukova, a takvi postupci su nanijeli štetu i pticama.
"Sada će napokon prestati da postavljaju otrovne komade mesa, koji su vrlo često završavali u kljunovima strvinara i bili po njih pogubni", navode iz ove zoološke organizacije.
Istrebljenje koje je davno zaprijetilo orlovima, a naročito bjeloglavom supu, postaje posebno zabrinjavajuće kada se ima u vidu važnost ovih vrsta za ukupni živi svijet, jer su ove ptice poznate kao prirodni čistači. Orlovi strvinari imaju bitnu ulogu u dekontaminaciji prostora od zaraznih bolesti koje nastaju na razgradnji organskih materija.
"Danas, nažalost, u 'zemlji orlova' je orlova sve manje", slažu se u ocjeni Trebinjci.
Posljednja staništa bjeloglavih supova zabilježena su potkraj devedesetih godina u kršu oko sela Dračevo i Dubljani u Popovom polju, gdje je sredinom prošlog vijeka bila njihova velika kolonija, a danas u Hercegovini ne postoje više kao gnijezdeća vrsta.
"Kriza opstanka bjeloglavih supova počela je sa industrijalizacijom i raseljavanjem seoskog stanovništva u gradove, pa je sve manje bilo stočnog fonda i uginulih životinja, ali su, kako- tako, opstajali sve dok nisu počela trovanja vukova, iako je svaka upotreba otrova protiv divljači zakonom zabranjena", objašnjava Toholj.
Zbog zaštite ovih ptica, aktivisti "Južnjačkog plavog neba" su u oblasti Trebinjskih brda, gdje su nekada letjela jata orlova, postavili i hranilice koje već dvije godine redovno snabdijevaju klaničkim otpadom.
I na taj će način, kažu, pružiti doprinos opstanku, ne samo ovih ptica, nego i drugih životinjskih vrsta hercegovačkog karsta.
S obzirom na to da se jedna kolonija bjeloglavih supova nalazi u Hrvatskoj, na sjevernim dalmatinskim ostrvima, a druga u okolini Nove Varoši u Srbiji, u "Južnjačkom plavom nebu" su shvatili da je Hercegovina njihovo tranzitno područje, na kome se oni, krstareći između dvije naseobine, zaustavljaju u potrazi za hranom.
Zato su, pričaju aktivisti ove organizacije, i hranilište na Trebinjskim brdima pozicionirali tako da je sa aspekta vazdušnih struja idealno za slijetanje i polijetanje ptica, a njihov cilj je ove ptice privući hranom da se vrate u Hercegovinu i ovdje ponovo osnuju kolonije.
Postoji i opcija da orlovi u Hercegovinu budu dovezeni u kavezima, ali je ovo veoma komplikovana i skupa procedura.
Organizacija "Južnjačko plavo nebo" takođe je u okviru projekta zaštite divljih životinja i ptica postavila i hranilišta za biljojede.