TREBINJE - Stanari u samo 20 odsto stambenih zgrada u Trebinju organizovani su u zajednice etažnih vlasnika, a oni koji to nisu uradili imaju poteškoće da ostvare tekuće investiciono održavanje objekata.
Obaveza da se organizuju u etažne zajednice definisana je po Zakonu o održavanju stambenih objekata koji je donesen prije gotovo sedam godina, nakon privatizovanja stambenih jedinica.
U Odjeljenju za stambeno-komunalnu problematiku opštine Trebinje preciziraju da su u ovom gradu od preko 3.000 stanova registrovane svega 54 etažne zajednice.
"Evidentna je pasivnost građana sve do onoga momenta kad se dogodi problem u onom dijelu zgrade koji se smatra zajedničkim, poput propadanja fasade, prokišnjavanja krova i slično, kada dolaze u naše odjeljenje da se žale", kaže Stevan Bekan, načelnik ovog odjeljenja.
On dodaje da većina građana još nije ni upoznata sa važećim zakonom o održavanju stambenih objekata, te da je osnivanje etažnih zajednica najviše u interesu samih stanara jer ukoliko nisu organizovani - nije ni moguće da ostvare tekuće investiciono održavanje zgrade.
Ovo odjeljenje je, prema Bekanovim riječima, zbog toga predložilo u novom nacrtu budžeta, koji tek ulazi u raspravu, da se 30.000 maraka izdvoji na ime obnove fasada stambenih zgrada.
"Planiramo da ovim sredstvima stimulativno djelujemo na građane da se organizuju, a s druge strane da i lice grada bude ljepše tako što ćemo polovinu sredstava za obnovu fasada izdvojiti iz opštinske kase, a polovinu bi obezbijedile zajednice etažnih vlasnika", objašnjava Bekan.
Nakon isteka roka za registrovanje zajednica etažnih vlasnika, koji je stupio na snagu pola godine nakon Zakona o održavanju stambenih zgrada, za upravljanje zgradama koje nemaju konstituisanu zajednicu određen je privremeni zastupnik - Javno preduzeće "Trebinjestan", nekadašnji SIZ stanovanja.
Ovo preduzeće, međutim, nema nikakvih nadležnosti, niti sredstava za održavanje stambenih objekata, pa služi više kao arhiv u kome se mogu izvaditi podaci o zgradi i slično.
U "Trebinjestanu" su kazali da su i stanari svjesni da njihovo udruživanje u zajednice etažnih vlasnika poskupljuje proces jer je u pitanju pravni subjekt za koji je neophodno izdvajati i određene finansije.
U naselju Bregovi u Trebinju etažne zajednice su zaživjele prije nekoliko godina.
Stanari, međutim, tvrde da je naročito nezgodno u onim zgradama gdje neko od njih ne poznaje pravne i finansijske poslove, pa za to moraju plaćati i treće lice.
Zbog toga mnogi smatraju da se bolje samoorganizovati onda kada zatreba obnoviti krov ili fasadu i adekvatno se "oporezovati", nego li mjesečno izdvajati znatna sredstva.