MRKONJIĆ GRAD - Mjesto Baljvine, kod Mrkonjić Grada, nadaleko je poznato po tome da mještani ovog sela, Srbi i Bošnjaci, već vijekovima žive u miru i slozi, te se uzajamno pomažu u nevoljama koje ih zadese.
Baljvine su geografski podijeljene na Donje, u kojima žive etnički Bošnjaci, i Gornje, u kojima borave Srbi.
Mir i sloga u ovom mjestu su veoma mogući, a pomoć prvim komšijama je generacijama unazad dokaz da zajedništvo ne prepoznaje ni vjeru ni naciju.
O tome za "Nezavisne" priča Marinko Marković, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Baljvine, čekajući komšiju Bošnjaka da donese kotao da zajedno peku rakiju šljivovicu.
Na pitanje koja je tajna ovog mjesta, Marković odgovara da tu nema nikakve tajne, te da, ako je neko čovjek, onda je čovjek, a ako nije, onda nije.
"Sa tim nema veze ni vjera ni nacija, mi smo komšije, živimo zajedno i normalno je da ćemo jedni drugima izaći u susret, družiti se i paziti jedni na druge. Ja nikada nisam ni vidio ni čuo da je došlo do problema između Bošnjaka i Srba kod nas. Tako su nas naši preci učili, i sa jedne i sa druge strane, a to je da živimo zajedno, da budemo dobri i radni prema našim komšijama, što mi i činimo", govori Marković.
Prema njegovim riječima, mještani se uzajamno pomažu i sve poslove što se tiče poljoprivrede i drugih stvari zajedno obavljaju.
"Obilazimo se i za vjerske praznike, Bošnjaci dolaze nama za Božić i Vaskrs, a mi njima idemo da zajedno proslavimo Bajram. Tako su činili i naši očevi i djedovi, pa tako i mi možemo. Tri rata su prošla, a mi smo uvijek bili na istoj strani. Zajedno se družimo, pjevamo, pijemo, uživamo. Ako nisi dobar sa svojim komšijama, sa kim ćeš onda biti. Ako se ja udarim u ruku mene boli, a komšija Bošnjak udari i njega boli. Svi smo mi ljudi i svi smo isti", naglasio je Marković.
Priča kako se nedavno komšiji zapalila kuća te da su svi mještani zajedno gasili požar kako bi bila najmanja moguća šteta.
"Kada je pravljena džamija u selu, Srbi su pomagali da se ona što prije završi. Isto tako, kada smo pravili crkvu, Bošnjaci su pomagali da i mi imamo svoju bogomolju. Selo je sakupljalo novac i pomagalo i za crkvu i za džamiju", zaključuje Marković.
O velikom zajedništvu dovoljno govori to da crkva i džamija nisu rušene u proteklom ratu, a i da je zemljište za izgradnju crkve u Baljvinama donirala Islamska zajednica.
Ovo selo bez sukoba koje trenutno broji oko 300-400 stanovnika počeli su istraživati i naučnici iz Ljubljane u septembru prošle godine, a projekat će završiti u avgustu 2023. godine.
Tim koji predvodi Rok Zupančič, naučnik s Univerziteta u Ljubljani, istražuje ovo selo u kojem tokom rata od 1992. do 1995. godine nije bilo sukoba među komšijama Bošnjacima i Srbima.
Zupančič je vanredni profesor na Univerzitetu u Ljubljani i istraživač u Centru za istraživanje odbrane, a njegova glavna polja interesovanja su prevencija sukoba i izgradnja mira u jugoistočnoj Evropi.
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.