BIJELJINA - Grad Bijeljina pomoći će čišćenje Zaštićenog staništa Gromiželj, poznatog nalazišta ugrožene slatkovodne ribe mrgude (lat. umbra crameri), ali stanovnici okolnih semberskih sela moraju odgovornije da se ponašaju prema ovoj zaštićenoj ekološkoj zoni i prestanu da odlažu otpad u njenoj blizini, izjavio je gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.
On je prilikom posjete akciji čišćenja, koju je uz pomoć AD "Komunalac" organizovao Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, istakao da će Gradska uprava obezbijediti sredstva za pošljunčavanje prilaznog puta do močvare Gromiželj, odnosno u narodu poznatog Laketića vira.
"Neodgovorni pojedinci ovdje često odlažu različit otpad, ali i ostatke preparata koji se koriste u poljoprivredi. Pozivam ih da to ne čine i da sačuvaju ovo rijetko zaštićeno stanište, kakvim malo ko u svijetu može da se pohvali. U narednom periodu pokušaćemo da na ovom mjestu postavimo i video-nadzor, kao i da obezbijedimo mašine za kupljenje i odvoz smeća", poručio je Mićić.
Načelnik Odjeljenja za zaštitu prirodnog nasljeđa pri Republičkom zavodu Dragan Kovačević naglasio je da je akcija čišćenja uslijedila nakon sastanka predstavnika Gradske uprave, Zavoda i Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koji je održan krajem februara u Bijeljini.
"Na tom sastanku smo identifikovali probleme u vezi sa Zaštićenim staništem Gromiželj, a to su, između ostalog, divlje deponije, ilegalan lov i ribolov, ilegalna sječa šume, i odlučili smo da počnemo sa rješavanjem nekih od njih, jer upravljač Staništa, istoimeno udruženje, nije moglo samo da se izbori sa svim nedaćama. U toku je izrada Plana upravljanja Zaštićenim staništem 'Gromiželj', a dobili smo obećanja i od Gradske uprave Bijeljina da će nam pomoći pri njegovom sprovođenju", rekao je Kovačević.
On kaže da u svijetu postoje svega četiri staništa mrgude, zbog čega je Gromiželj od izuzetne važnosti za njen opstanak.
"Republika Srpska ima malo močvarnih staništa, jedno od njih je u Šamcu, a zbog klimatskih promjena ona su podložna nestajanju jer se nivo podzemnih voda smanjuje", pojasnio je Kovačević.
Sara Potkonjak iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa navela je da se Gromiželj prostire na površini od 830 hektara.
"Osim mrgude, istraživanja su pokazala da ovdje postoji više od 400 različitih biljnih vrsta, a neke od njih se nalaze na listi zaštićenih vrsta u svijetu. Takve su na primjer močvarna paprat i močvarna kopriva, čiji je prvi nalaz u BiH proglašen upravo u Gromiželju", istakla je Potkonjak.
Magistar Biologije Ana Ćurić naglasali je da će Zavod u narednih deset do 15 godina vršiti monitoring Zaštićenog staništa Gromiželj.
"Ovdje je, na primjer, prisutna i barska kornjača, danas smo vidjeli više od 50 jedinki na površini, a ona je inače ugrožena evropska vrsta", dodala je Ćurićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
