BIJELJINA - Zahtjeve za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata do sada je u Bijeljini podnijelo oko 1.000 građana, izjavio je Srni načelnik gradskog Odjeljenja za prostorno uređenje Igor Ostojić.
"To nije veliki broj zahtjeva, u odnosu na procjenu da u gradu ima oko 7.000 nelegalnih objekata, ali tek smo na početku ovog posla i vjerovatno je presudno to što ne možemo dati približan iznos koštanja legalizacije jednog objekta, što građane najviše interesuje", rekao je Ostojić.
On je istakao da će ta cijena svakako biti manja nego ranije, imajući u vidu oslobađanja od plaćanja naknada po raznim osnovama i maksimalno smanjen obim potrebne dokumentacije u postupku legalizacije, koju predviđa novi zakon.
Prema njegovim riječima, broj nelegalno izgrađenih objekata u 63 grada i opštine Republike Srpske resorno ministarstvo procjenjuje na više od 80.000, a bijeljinsko Odjeljenje za prostorno uređenje se među prvima u Republici upustilo u postupak legalizacije.
"Od stupanja na snagu novog Zakona o uređenju prostora i građenju u maju 2013. godine riješeni su neki prioritetni zahtjevi, prije svega investicioni projekti, a nadam se da ćemo od februara krenuti sa sistemskim rješavanjem svih zahtjeva koji se tiču legalizacije", naglasio je Ostojić.
On je podsjetio da su postupkom legalizacije obuhvaćeni samo objekti koji su izgrađeni, započeti ili rekonstruisani bez građevinske dozvole, kao i objekti na kojima je prilikom građenja odstupljeno od građevinske dozvole i glavnog projekta, a koji su izgrađeni ili čija izgradnja je započeta do dana stupanja na snagu novog zakona 24. maja 2013. godine.
Ostojić je naglasio da objekti koji su izgrađeni, započeti ili rekonstruisani nakon tog roka neće moći biti legalizovani, a rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je dvije godine od stupanja zakona na snagu.
On je pozvao sve građane koji imaju nelegalno izgrađene objekte na području Bijeljine da podnesu zahtjev za legalizaciju, kako se ne bi doveli u neprijatnu situaciju nakon isteka tog roka.
Prema njegovim riječima, građani su oslobođeni plaćanja takse prilikom predaje zahtjeva za legalizaciju, a od dokumentacije se prilažu posjedovni list i kopija katastarskog plana.
Ostojić je napomenuo da naknadu za legalizaciju ne plaćaju porodice poginulih boraca, ratni vojni invalidi, najteži civilni invalidi u kolicima i slijepa lica, a predviđene su brojne pogodnosti i za druge kategorije stanovništva.
Naknada za legalizaciju objekta, odnosno naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i renta, umanjuju se za investitore i vlasnike individualih stambenih i individualih stambeno-poslovnih objekata čija je bruto građevinska površina do 400 metara kvadratnih, ako nemaju u vlasništvu drugu nepokretnost na području iste jedinice lokalne samouprave.
Naknada se umanjuje i za investitore koji su nezaposleni, kao i za nezaposlene punoljetne članove njihovog domaćinstva.
Dodatna umanjenja propisana su ako je investitor ili vlasnik objekta ratni vojni invalid od treće do pete kategorije ili taj status ima član njegovog domaćinstva, za borce od prve do pete kategorije ili ako taj status ima neki član njegovog domaćinstva, kao i za izbjeglice i raseljena lica.
Ostojić je istakao da su predviđeni i različiti načini plaćana naknada za legalizaciju, gotovinski uz dodatni popust od 10 odsto, obveznicama Republike Srpske izdatim za materijalnu i nematerijalnu štetu i u jednakim mjesečnim ratama na period otplate do 10 godina, sa godišnjom kamatom od jedan odsto.