SRBAC - Firma "Kalipso Roning" iz Gradiške počela je vađenje ogromnog hrasta lužnjaka koji je pronađen polovinom jula u mulju korita rijeke Vrbas u Srpcu, za koji se procjenjuje da bi mogao biti star pet hiljada godina.
Saglasnost za vađenje stabla dala je Agencija za vode oblasnog riječnog sliva Save iz Bijeljine, koja je naredila opštini Srbac da do 5. oktobra organizuje akciju izvlačenja ovog kapitalnog primjerka smještenog na lokalitetu "Zečeva starača" kako se ne bi ugrozila erozija obale rijeke.
Po prijemu dopisa predstavnici opštine su kontaktirali Šumarski fakultet u Banjaluci koji je ranije pokazao želju da uradi stručnu ekspertizu hrasta i izloži ga u kampusu Univerziteta u Banjaluci za potrebe praktične nastave studenata. Zanimljivo je da su sa fakulteta pozvali u pomoć gradišku firmu iako je sa njom vođen spor puna dva mjeseca oko prava na vađenje stabla.
"Pristali su da izvade drvo uz određenu nadoknadu i čim ga izvuku na obalu, uradićemo sve potrebne analize kako bi se procijenila njegova starost i vrijednost. Sigurno je da je dugačko najmanje 20 metara i ima prečnik oko dva metra, što potvrđuje da bi zaista moglo biti riječi o primjerku abonosa starog nekoliko vijekova", kaže dekan Šumarskog fakulteta doktor Zoran Govedar.
Interes za hrastom prvo je pokazalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, a poslije toga i Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, koji su cijelu stvar potom prebacili na Šumarski fakultet. U međuvremenu, nadležnost nad hrastom lužnjakom se ponovo promijenila tako da je ovih dana brigu nad drvetom preuzeo Institut za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci, koji je zadužen za očuvanje i održavanje biljnih i genetskih resursa u RS. Ovakva situacija iznenadila je firmu "Kalipso roning" iz Gradiške.
"Sada nam ništa više nije jasno. Zvali su nas sa Šumarskog fakulteta, radimo na vađenju već tri dana i sada odjednom čujemo da je taj Institut glavni u cijeloj priči. Zvali smo ih, ali se ne javljaju, niko nije dolazio da nas obiđe i ne znamo ni ko će nam to sve platiti. Da stvar bude gora, hrast je duboko ukopan u zemlju i tek smo ga malo uspjeli pomjeriti", kaže vlasnik firme "Kalipso roning" Dejan Kovačević i dodaje da su promijenili nekoliko sajli i očekuju da stigne pomoć mehanizacije Građevinske firme "Hidrokop" iz Banjaluke.
"Čekamo da nam neko kaže šta da radimo kad ga izvučemo. Da ga privremeno zakopamo u zemlju to je gotovo nemoguće jer bismo morali iskopati rupu dugačku 30 i široku dva metra", kaže Kovačević.
Direktor Instituta Nikola Mićić tvrdi da nema nikakvih problema i da će sve obaveze prema izvođaču biti regulisane.
"Dobili smo nadležnost jer u radu naše organizacije učestvuju Šumarski, Poljoprivredni i Prirodno-matematički fakultet i korist od toga će imati studenti sve tri institucije. U kontaktu sam sa dekanom Zoranom Govedarom, kao i sa rektoratom, i oni su garantovali da će sve biti na vrijeme isplaćeno. Važno je samo da radovi budu kvalitetno urađeni i da se drvo ne ošteti jer želimo da ga u jednom komadu izložimo u našem kampusu", kaže Mićić.
U gradiškoj firmi kažu da je drvo već oštećeno na nekoliko mjesta i nadaju se da posljedice neće biti velike.
"Vidi se da su mještani dolazili i pokušali da ga presijeku motornom testerom na čak tri mjesta. Sigurno ne bi bilo lijepo izložiti takvo drvo ako su oštećenja prevelika. Čak se vide i sajle obmotane oko drveta, što znači da su već sve pripremili za izvlačenje", kaže Dejan Kovačević.
Staro korito Vrbasa koje prolazi kroz ovaj kraj je sigurno najbogatije i najočuvanije nalazište hrasta lužnjaka i procjenjuje se da u vodi još ima na desetine kapitalnih primjeraka. Neke od njih su već mještani izvukli na obalu, a neki takođe izviruju iz vode.
"Eto, vidite hrast preko puta, dugačak je najmanje deset metara, ali je istrulio. Neko ga je izvukao i pripremio za obradu, a to se ovdje svakodnevno dešava. Prodaju ga i zarađuju silne pare, a nemaju nikakve papire. Naša firma ima sva potrebna dokumenta i dozvolu za vađenje riječnih prepreka, a nama to osporavaju i tvrde da gledamo sopstvenu korist. Pa, gdje je tu zakon", tvrdi Kovačević.
U Institutu za genetičke resurse očekuju da bi hrast mogao biti izvađen već tokom vikenda.
"Prve procjene pokazuju da bi se moglo raditi o abonosu starom čak pet hiljada godina, pa bi to sigurno bila velika atrakcija, kako za same studente, tako i za sve Banjalučane i turiste koji dođu u Republiku Srpsku ", kaže Mićić.
Stabla padala punih pet vijekova
Srpčani se i danas sjećaju velikog stabla hrasta lužnjaka koji je pronađen u decembru 2009. godine. Hrast je bio dužine sedam i prečnika 1,3 metra i imao je oko 25 kubnih metara mase. Pretpostavlja se da je rastao najmanje 200 godina.
"Još u 16. vijeku područje oko donjeg toka Vrbasa bilo je pokriveno tako gustom hrastovom šumom da je to ličilo na prašumu. Yinovska stabla su zbog starosti padala na zemlju, vremenom su bila zatrpana, a Vrbas je poznata rijeka koja često mijenja svoje korito prekrivajući tako vodom zatrpana stabla koja ostaju bez kiseonika i nisu izložena truljenju", kaže srbački istraživač i publicista Danilo Košutić.