PRIJEDOR - Svetko Bursać (87) iz sela Palančište kod Prijedora juče je došao pred spomenik legandarnog partizanskog doktora sa Kozare Mladena Stojanovića kako bi sa Prijedorčanima obilježio 67-godišnjicu smrti i 113 godina od rođenja tog narodnog heroja.
"Doktor Mladen je liječio mene i moju porodicu. Dobro se sjećam bio sam dječarac u trećem razredu osnovne škole kada me je otac doveo u doktorovu ordinaciju. Imao sam tešku upalu pluća i visoku temperaturu, a moji nisu imali novca za liječenje. Doktor me je zagrlio i rekao da će me izliječiti i da mu pare za to ne trebaju. Godinu dana nakon toga je je liječio potpuno besplatno i moju sestru. Bile su to godine prije Drugog svjetskog rata", sjeća se Bursać.
On tvrdi da je Stojanović učinio sve da pomogne siromašnima i gladnima.
"Tada nisam znao da je dr Mladen među prvima bio član Komunističke partije Jugoslavije, te da je i osnovao prve partizanske odrede u Potkozarju kada su dizani narodni ustanci protiv okupatora. Bio je pravi humanista, ali i div od junaka, koji se i pored doktorske diplome nije ustručavao uzeti pušku u ruku i boriti za slobodu svog naroda", govori Bursać.
Juče su delegacije SUBNOR-a, predstavnici škola, ustanova, sportskih kolektiva koji sa ponosom nose ime Mladena Stojanovića položili vijence i cvijeće na spomenik isred zgrade Skupštine opštine Prijedor.
Veljko Rodić, predsjednik prijedorskog SUBNOR-a, rekao je da će se Prijedorčani, ali i svi poštovaoci lika i djela dr Stojanovića uvijek okupljati ispred njegovog spomenika kako bi evocirali uspomene na čovjeka koji je bio istinska ljudska gromada i veliki patriota. O njegovom herojstvu su napisane knjige i pjesme.
"Zaslužio je naš doktor da mu se ime izgovara sa posebnim pijetetom, jer je bio revolucionar, narodni heroj i iznad svega veliki humanista koji je posebno pomagao sirotinji. Zato će ga pamtiti brojne generacije", naveo je Rodić.
Ostalo je zapisano da se Stojanović školovao u Prijedoru, Sarajevu i Tuzli, te da je nakon završenog Medicinskog fakulteta započeo svoj ljekarski staž u bolnici na Koševu, dok je prvi posao dobio na otoku Braču 1926. godine.
Nakon iznenadne smrti njegovog oca, sveštenika Sime Stojanovića, doktor se vratio u Prijedor i nakon što je oformio vlastitu ordinaciju počeo da pomože narodu.
Azra Pašalić, predsjednica Skupštine opštine Prijedor, rekla je da Stojanović nije bio samo ljekar koji je pomagao mnogima, nego intelektualac u pravom smislu te riječi.
"Dolaskom Mladena Stojanovića u Prijedor, oživljava i kulturno-sportski život grada, jer je on bio i sportista i kulturni djelatnik koji je jedan od osnivača Teniskog kluba koji danas ponosom nosi njegovo ime", podsjetila je Pašalićeva.
Ona je kazala da je obnovljena porodična kuća Stojanovića, koja je kasnije pretvorena u muzej u kome se čuvaju legat porodice i djela narodnog heroja i njegovog brata Sretena, čuvenog vajara i umjetnika.