BANJALUKA - Iz opštine Zvornik 2007. godine se iselilo čak 1.108 građana, dok se doselilo samo 508 i ova opština je imala najnegativniji migracioni saldo u RS.
Nakon Zvornika, najnegativniji migracioni saldo imale su opštine Vlasenica, Kneževo, Lopare i Novi Grad, a ukupno 42 opštine u RS su imale negativan migracioni saldo.
Zoran Stevanović, načelnik opštine Zvornik, kazao je da je jedan od razloga zbog kojih se iz ove opštine više iseljava nego doseljava stanovništvo to što je to pogranična opština, gdje se ljudi nastanjuju privremeno.
"Jedan od razloga, koji je sličan i u drugim opštinama, je i slab razvoj privrede u posljednjih deset godina, što je sigurno navelo stanovništvo da traži posao i bolje uslove u razvijenijim opštinama", istakao je Stevanović.
Stevo Pašalić, član Savjeta za demografsku politiku RS, kazao je da su prema podacima Zavoda za statistiku RS u posljednjih nekoliko godina, vrlo značajne migracije između opština.
"Opština Zvornik konstantno od 1996. godine ima pozitivan prirodni priraštaj i iako je jedna od najrazvijenijih opština u Podrinju, u toku 2007. godine iz ove opštine je otišlo 500 ljudi više nego što se doselilo", istakao je Pašalić.
Pašalić je istakao da je situacija najlošija u malim opštinama poput Han Pijeska, Rudog, Čajniča i slično.
"Ove opštine imaju izražen i negativan prirodni priraštaj kao i negativan migracioni saldo. To je problem koji nije prisutan samo posljednjih godina nego kroz duži period, posljednjih nekoliko decenija", naveo je Pašalić.
On je naveo da opština Bijeljina koja je populaciono druga po veličini opština u RS, ima negativnu stopu prirodnog priraštaja, ali da se uprkos tome broj stanovnika u Bijeljini ne smanjuje nego se povećava.
"Ova opština ima pozitivan migracioni saldo, pa na taj način uspije da prevaziđe problem te negativne stope prirodnog priraštaja", naveo je Pašalić.
On je kazao da pored Bijeljine i Banjaluka ima pozitivan migracioni saldo i najveći porast broja stanovništva, što i nije novost s obzirom na to da je ona administrativni i kulturni centar u RS.
Pašalić je naveo da je najveći broj migranata starosti između 18 i 33 godine, a njihova prosječna starost je oko 25 godina.
"To je i očekivano, a s obzirom na činjenicu da se ova populacija najčešće kreće prema većim gradskim centrima u potrazi za poslom, oni koji žele da osnuju porodicu takođe žele da joj obezbijede najbolje moguće uslove", dodao je Pašalić.
Prema njegovim riječima, mjere populacione politike treba da budu uređene sistemski i da bude uveden sistem mjera koje će donijeti određene efekte.
"Te mjere nije dovoljno da sprovodi samo država već moraju da budu sprovođene i na lokalnom nivou. Preduslov je da se prvenstveno uradi strategija razvoja lokalne zajednice, koja će sadržavati i dio koji se odnosi na demografski oporavak", istakao je Pašalić.
U toku 2007. godine u RS iz FBiH i Brčko distrikta doselile su se ukupno 5.392 osobe, a odselilo se 5.259.
Unutrašnja migracija u RS u 2007. godini je 17.201, od toga je međuopštinskih migracija bilo 6.550, međuentitetskih 9.654 i između RS i distrikta Brčko 997.