TREBINJE - Klimatske promjene su i sada, ali i u budućnosti, problem koji se mora rješavati, odnosno ublažavati koliko je to moguće, kako se ne bi susretali sa još većim posljedicama, evidentnim u svim sferama života.
Ovakvi zaključci su se mogli čuti odmah na početku šeste Konferencije o klimatskim promjenama, koja se odvija u Trebinju, u organizaciji Vlade RS, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i Grada Trebinja, u saradnji sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, JU "Ekologija i bezbjednost" Trebinje, "Elektroprivredom RS" i "Hidroelektranama na Trebišnjici".
Konferencija pod nazivom "Klimatske promjene - rizici i zajedničko djelovanje u regionu" potrebna je, kako je rekao Denis Stevanović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, da bi se razmijenila iskustva o ovoj problematici, ali i zbog procesa "zelene tranzicije".
"Zato mi tokom čitave godine sufinansiramo projekte vezane za obnovljive izvore energije, zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, kako bismo time doprinijeli stvaranju uslova za održivi razvoj i sigurnu budućnost naše ekonomije", rekao je Stevanović.
Biljana Stanišljević, načelnica Odjeljenja za procjenu uticaja na životnu sredinu u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, kaže da Ministarstvo podržava ovu konferenciju jer su joj u fokusu upravo klimatske promjene.
"U prilici smo da od akademske zajednice i predstavnika iz regiona saznamo nešto o novim trendovima i svemu onome što nas u budućnosti očekuje, posebno ako uzmemo u obzir da je Ministarstvo pred donošenjem Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti zemljišta, što će za početak urediti ovu oblast", kazala je ona, preciziravši da će se na ovaj način ispuniti i međunarodne obaveze koje se odnose na klimu.
Goran Trbić, profesor klimatologije na PMF-u Banjaluka, kaže da se posebno treba osvrnuti na probleme toplotnih talasa i suša u regiji Trebinja, te kratkih proljetnih mrazeva, koje uzrokuju klimatske promjene.
"To utiče i na poljoprivredu pa je potrebno uvođenje novih sorti i kompletna nova obrada zemljišta u oblasti poljoprivrede, kojoj je, u stvari, potrebna cjelovita transformacija, ali klimatske promjene utiču i na ljudsko zdravlje", kazao je Trbić, navodeći da se dešavaju i poplave i suše pa se moraju iznaći načini kako da se prilagodimo na nove klimatske uslove, gdje je neophodno širenje znanja, a ova konferencija to i nudi.
S njim se slaže i akademik Novo Pržulj koji je po vokaciji agronom, te, s tim u vezi, navodi da je kompletna akademska zajednica preduzela veliki broj aktivnosti na ublažavanju efekata klimatskih promjena.
"Smanjenje klimatskih promjena je vrlo težak i dugoročan proces, ali ono što možemo raditi je u oblasti poljoprivrede, pa se akademska zajednica širom svijeta bavi iznalaženjem novih genotipa u gajenju novih sorti voća i povrća, koji su prilagođeni novim uslovima", kazao je on, napominjući da su promjene potrebne i u stočarstvu, u ishrani domaćih životinja.
O potrebama preventivnog djelovanja kod elementarnih nepogoda, uzrokovanih klimatskim promjenama, govorio je gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, ističući da su ranije postojali dogovori, čak i nabavke određene opreme vezane za preventivno djelovanje kod požara, zajedno sa susjednim državama, ali zvanični ugovori su ostali nepotpisani i projekti se nisu realizovali.
"Ove smo godine uspjeli da, zajedno sa 'Elektroprivredom RS', pokrenemo značajan projekat za rano otkrivanje požara, pa će se moći na vrijeme reagovati sa manjim ljudskim resursima i materijalno-tehničkim sredstvima", kazao je Ćurić.