VELIKA KLADUŠA - Radnici preduzeća "Komunalije" iz Velike Kladuše, koje pruža komunalne usluge u ovom gradu, zaprijetili su da će posljednjeg dana u mjesecu avgustu stupiti u generalni štrajk, a razlog su tri lična dohotka koja im se duguju, kao i regres za ovu godinu.
U Sindikatu radnika ovoga preduzeća navode kako se 250 zaposlenika nalazi u veoma teškoj situaciji, a zabrinjava ih što je ekonomsko stanje u preduzeću sve lošije, što je naposlijetku dovelo do problema s isplatom njihovih zakonskih primanja.
Amir Đogić, direktor ovog javnog preduzeća, čiji je glavni finansijer općina Velika Kladuša, obećao je radnicima isplatu dijela zaostalih primanja u nekoliko narednih dana, što je uticalo na njihovu odluku da štrajk prolongiraju za kraj tekućeg mjeseca. Prema njegovim riječima, neophodan novac pokušaće se osigurati pozajmicom iz budžeta općine, koja će naknadno biti vraćena.
Ipak, u Sindikatu radnika su kategorični da će štrajk započeti ukoliko obećanja prema njima ne budu ispunjena. Pitanje i odnos prema radnicima u ovom javnom preduzeću, kao i način zapošljavanja i generalno stanje u toj firmi, duže vremena je jedna od glavnih političkih tema i problem oko kojeg se sukobljavaju političke opcije u Velikoj Kladuši.
Aktuelni načelnik Velike Kladuše Fikret Abdić pokušao je u proteklom periodu provesti strategiju razvoja lokalne privrede preko javnih preduzeća, pa su tako "Komunalije", osim primarne djelatnosti pružanja komunalnih usluga, osnovale građevinsku operativu, tvornicu četaka, nekoliko poljoprivrednih apoteka i benzinsku pumpu. Abdić je tada istakao kako ekonomski razvitak planira generisati kroz razvoj javnih preduzeća, otvaranje novih djelatnosti i radnih mjesta.
"Nijedan od naših poduzetnika nije spreman da uđe u ozbiljnije investicije, jer jednostavno nemaju kapaciteta ni tržišta. To sam uvidio kroz brojne razgovore s njima. Jedino rješenje je da putem javnih preduzeća mi učinimo neke napore i poteze", pojasnio je tada Abdić, te istakao kako su za ove potrebe u budžetu općine planirana milionska sredstva.
U opoziciji smatraju kako se ovakav način razvoja privrede pokazao potpuo promašenim, te da su otvorena brojna radna mjesta koja se sada ne mogu finansirati. Također, kako navodi opozicija, pokazalo se da javna preduzeća na slobodnom tržištu ne mogu konkurisati privatnim firmama a da iza njih ne stoji raskošni budžet, određena protekcija ili postojanje zakonskog monopola.