SARAJEVO - Kompleti bakrenog posuđa za kafu jedni su od najprodavanijih suvenira koje strani turisti kupuju na Baščaršiji.
Cijene suvenira za Sarajlije su pristupačnije, dok su za strane turiste nešto više s obzirom na razliku standarda življenja, kažu u zanatskim radnjama.
Popularni suveniri od bakra mogu se naći za 15 KM, ali ima predmeta koji koštaju 600, pa i više maraka.
"Najveća je potražnja za originalnim ručnim radovima kao što su džezve, ibrici, sehare i drugi. Cijene se formiraju zavisno od toga koliko je neki predmet vremenski rađen i one su slobodno određene", kazao je Nasir Jabučar, vlasnik kazandžijske radnje na Baščaršiji.
Kaže da je kazandžiluk jedan od najatraktivnijih i do danas održanih baščaršijskih zanata.
"Jedna žena kupila je džezvu prije godinu dana i sad pomalo kupuje da bi kompletirala cijeli servis. Tražila je džezvu iste mustre, ali ju je tek sad uspjela naći. Inače, mustre se mogu i naručiti. Neke radnje rade i nedjeljom, a na vratima će vas dočekati ljubazni gazda ili šegrt koji će vas nerijetko ponuditi kafom", objašnjava Jabučar.
U radnji Mirsada Brkanića su bakarne džezve, kao i drugi predmeti od ovog materijala, najtraženiji.
"Uvijek se nađe neko ko, bez obzira na vjeru, voli popiti kafu iz prave bosanske džezve, ili pojesti pitu iz ručno rađene tepsije", kaže Brkanić.
Dodaje da su neki posebno zainteresovani za zidne slike od bakra sa motivima Sarajeva, odnosno sebilja ili drugih dijelova Baščaršije, kao i vjerskih objekata.
Ove slike, kako dodaje, najviše traže gosti međunarodnih zvaničnika koji su nastanjeni u Sarajevu.
"Naši ljudi prepoznaju vrijednost i dugotrajnost džezvi. To su neprevaziđeni suveniri koji traju i po 30 godina, tako da su zbog svog kvaliteta ipak jeftini suveniri. Međutim, ako je prosječna plata 500 do 600 KM, teško je izdvojiti i tu cifru, mada, često ih uzimaju za svadbe i praznike. Dajemo nekad i u dvije rate, da bismo pridobili mušteriju", rekao je Jabučar.
Prije su na Baščaršiji bili popularni i neki drugi suveniri.
"Kad sam ja počinjao učiti i raditi, bakarni nakit bio je euforija. Pravljeni su prstenovi, šnale za kosu i narukvice, što je bio čisto kujundžijski zanat. Treba praviti model i naći tržište za njega. Nekad su pravljene i muške i ženske tabakere, pa čak i manžetne za košulje. Sada je toga manje ili je skroz potisnuto", kaže Jabučar.
Zanatlije na Baščaršiji su djelimično dovedene u nepovoljan položaj zbog kineske i turske robe, ali kažu da se turisti ipak radije odlučuju za originalni ručni rad nego za gotove fabričke proizvode.
"Ambijent je, ipak, bolji nego ranije", istakao je vlasnik ove kazandžijske radnje.
Na pitanje da li ima više turista i da li više kupuju na Baščaršiji, u zanatskim radnjama, kao i turističkim info-centrima daju različite odgovore.
"Za novogodišnje praznike bilo je dosta turista, a dolaze i preko vikenda", kaže Jabučar.
Prema ocjeni Brkanića, broj posjetilaca starog dijela grada je od 2001. godine manji.
"Imam stalne mušterije - one koji se ponovo vraćaju u Sarajevo. Ima i naše dijaspore i turista iz zemalja regiona", kaže Brkanić.