TRAVNIK - Više od stotinu nastavnika nedostaje u osnovnim i srednjim školama u Srednjobosanskom kantonu, dok je više od 40 odsto administrativnog osoblja višak.
U Sindikatu srednjeg obrazovanja SBK kažu kako je ovo slučaj u oko 30 škola, te da zbog toga ni nastavni proces nije kvalitetan, a njegovo provođenje je otežano.
Nedžad Jahić, predsjednik Sindikata srednjeg obrazovanja SBK, tvrdi kako 22 osnovne i četiri srednje škole ne rade u skladu sa zakonom.
"Administracija je okupirala škole. Samo uposlenih u bibliotekama, direktorskim kancelarijama i ostalim administrativnim službama viška je 40 odsto radne snage, a u školama u ovom kantonu fali 105 nastavnika. Racionalizacijom radnih mjesta moglo bi biti ušteđeno od 20 do 30 odsto novca u grantu koji je u budžetu Vlade SBK planiran za obrazovanje", istakao je Jahić.
Dodao je kako je ovaj problem posebno evidentan u područnim školama.
"U nekoliko područnih škola u sva četiri razreda imamo po desetero djece, a svaka škola ima direktora, sekretara i ostalo administrativno osoblje. Kantonalnu vladu bi jeftinije koštalo da plaća prevoz za učenike", kaže Jahić i dodaje da su upozoravali Ministarstvo obrazovanja SBK na ovaj problem, ali da pomaka nije bilo.
U Ministarstvu kažu da su svjesni ovog probelma. Navode kako ga je moguće riješiti usvajanjem novih pedagoških standarda, ali da za to trenutno nema političke saglasnosti.
Zoran Matošević, pomoćnik kantonalnog ministra za obrazovanje i nauku, objašnjava kako su škole u ovom kantonu naslijedile prijeratni školski sistem, koji opterećuje budžet.
"Škole moraju imati čisto pedagoški kadar, što kod nas nije slučaj. Ali, ovaj problem ne možemo preko noći biti riješen", kaže Matošević.
Dodaje da nesređeno političko stanje teško može rezultirati novim pedagoškim standardima.
"S obzirom da u SBK postoje nastavni planovi i programi na hrvatskom i bosanskom jeziku, kod nas su na snazi različiti politički interesi, što nikako ne može rezultirati novim pedagoškim standardima", ističe Matošević.
Navodi primjer kako, po novim standardima, škole ne bi imale vlastite čistačice, nego bi na tenderu bila izabrana firma za održavanje higijene, koja bi bila obavezna da zaposli čistačice.
"Zbog pada nataliteta, ni područne škole nisu finansijski održive. Samo jedan područni odjel košta 35.000 KM. Za Vladu ovog kantona bilo bi jeftinije da plaća prevoz učenicima", zaključio je Matošević.