BANJALUKA - Iako većina bh. lokalnih zajednica ima potpisane ugovore o međunarodnoj saradnji sa nekim regionalnim i evropskim gradovima, čini se da sami građani imaju slabu korist od toga.
Uglavnom je riječ o protokolarnoj saradnji u oblasti sporta, kulture i obrazovanja i to bez vidljivih konkretnih rezultata. Sve se svodi na gostovanje umjetnika i sportista, a ponekad razmjeni studenata i učenika.
Potvrđuje to i slučaj Mostara, koji ima petnaestak gradova partnera, s kojima saradnja "nije na nivou na kojem bi trebalo da bude", kako su nam potvrdili u mostarskoj gradskoj upravi.
S nekim od gradova potpisani su protokoli, a s nekima ugovori o prijateljstvu i saradnji. Mostar je pobratimljen sa gradovima Millau u Francuskoj i Montegroto Terme iz Italije.
"Ta saradnja bi mogla biti i jača i konkretnija. Recimo sa Splitom, s kojim sarađujemo još od prije rata, sve se svodi na neka kulturna i sportska dešavanja. Isti slučaj je i sa Kragujevcom, čije sportiste smo ugostili nekoliko puta", navode u Kancelariji za odnose sa javnošću grada Mostara.
Ništa bolji efekti nisu postignuti ni u partnerstvu sa njemačkim Hajdelbergom, kineskim Jinčuanom, te turskim Kajserijem.
"Sa gradom Vejle iz Danske prije nekoliko godina organizovana je edukacija službenika gradske administracije. Kasnije je pokrenuta ideja o otvaranju škole za državne službenike, ali se nismo pomakli dalje od ideje", naveli su u gradu Mostaru.
Banjaluka ima potpisane sporazume o saradnji sa 12 gradova. Ovakav vid povezivanja na različitim poljima doprinisi afirmaciji i poboljšanju imidža kako grada tako i cijele zemlje na međunarodnom planu.
Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banjaluke, ističe da je evropska praksa u saradnji između gradova prisutna decenijama i da je opšteprihvaćena.
"U glavnom je riječ o saradnji u oblasti kulture, sporta, obrazovanja i razmjene studenata, razmjene dobrih praksi u različitim oblastima bitnim za život gradova, a krajnji cilj jeste privredna saradnja. Sve to doprinosi afirmaciji gradova, a to je posebno bitno za gradove u BiH", istakao je Davidović i ocijenio da su iskustva najvećeg grada Republike Srpske veoma pozitivna, zbog čega treba proširivati saradanju i sa drugim gradovima.
Majda Behmen-Stojanov, portparol Centra civilnih incijativa, ocjenjuje da je saradnja bh. gradova sa gradovima u Evropi i republikama bivše države izuzetno bitna, ali strahuje da lokalni političari njen značaj ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri.
"Nadam se da tome nije razlog neprepoznavanje njihovih ličnih interesa. Po dosadašnjim iskustima nekad nam se čini da se više ti drugi gradovi trude u vezi sa saradnjom i konkretnim projekatima nego lokalna administracija", upozorava Behmen-Stojanova i dodaje da administracija mora da bude dovoljno edukovana i efikasna kako bi "izvukla maksimum iz takve vrste saradnje".
Studentkinja Banjalučanka Jasna T. zna da njen grad u evropskim i gradovima u okruženju ima partnere, ali nije upoznata sa detaljima takvih sporazuma.
"Trebalo bi o tome govoriti, a lokalna vlast bi mogla da uradi više za svoje građane, da dogovara poslove, edukativne posjete i povoljnosti za odlazak i boravak u partnerskim gradovima", zaključuje ona.
Partneri grada Banjaluke
Banjaluka je jedna od lokalnih zajednica koja ima najveći broj gradova partnera, njih 12. Riječ je o Beogradu, Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici, Patri (Grčka), Moskvi (Rusija), Kajzerslauternu (Njemačka), Lavovu (Ukrajina), Kranju (Slovenija), Modin Makabim Reuta (Izrael), te italijanskim gradovima Kampobaso, Bari i Bitonto.
Prvi ugovor potpisan je sa Moskvom prije devet godina, a posljednji sa izraelskim gradom Modin Makabim Reuta 17. oktobra 2010. godine.