Nasipe i druga sredstva za odbranu od poplava u BiH ne obnavljaju zbog nedovoljnih novčanih sredstava, a o izgradnji novih nema ni riječi.
Zaštita od poplava se za sada temelji uglavnom na nasipima koji su napravljeni prije rata, od kojih su mnogi dotrajali i nedovoljno održavani.
Slaviša Savić, pomoćnik direktora za tehnički sektor u Agenciji za vode oblasnog riječnog sliva Save, istakao je da je stanje objekata za odbranu od poplava vrlo loše, jer su uglavnom izgrađeni prije rata.
"Poslije rata naš budžet je takav da ne raspolažemo dovoljnim sredstvima da uđemo u neke investicije za renoviranje ili izgradnju novih objekata na područjima na kojima je to prijeko potrebno, kao što je Prijedor i područje Ukrine. Sredstvima koja dobijamo iz budžeta vrlo teško održavamo postojeće objekte i sisteme odbrane od poplava", rekao je Savić.
On ističe da se ne može reći da su ti objekti beskorisni, ali kada dođe do ovakvih poplava, kao što su na području Drine, onda postojeći sistemi odbrane ne mogu spriječiti izlivanje rijeka iz korita.
"Možemo konstatovati da su nedavne poplave vrlo blizu onog nivoa koji karakteriše stogodišnje poplave. Pri nailasku takvih proticaja objekti koji su izgrađeni nisu dovoljni da zaštite niža priobalna područja, kao što je Janja. Ipak, pitanje je ekonomske analize da li se isplati njihova zaštita. Te oblasti bi možda u nekim bogatim zemljama bile zaštićene, ali to nije slučaj kod nas. Uvijek se analizira kolike su štete i da li bi to bilo ekonomski opravdano zaštititi", kazao je Savić.
Pored većih vodotoka uglavnom su izgrađeni sistemi odbrane od poplava, ali potrebna je njihova rekonstrukcija.
"Na Savi postoje tri dionice nasipa u dužini od 20 kilometara koji nisu rekonstruisani poslije velike poplave 1976. godine. Zbog tog dijela nasipa, koji treba povisiti za jedan metar, postoji mogućnost plavljenja cijele Semberije i uzvodno od Gradiške, prema Kozarskoj Dubici", objašnjava Savić.
Takođe, postoji potreba za remontom crpnih stanica, kojih ima dvadesetak na području rijeke Save, a za to su potrebna ogromna sredstva. Problem predstavlja i primarna kanalska mreža, koja nije održavana i čije je čišćenje prijeko potrebno.
Drago Ristić, šef Civilne zaštite opštine Bijeljina, koja je najgore pogođena poplavama, istakao je da je malo rađeno na sprovođenju preventivnih mjera.
"Praktično, ništa nije rađeno na nasipima osim onih koji su urađeni prije rata. Rekonstruisano je nešto na kanalskoj mreži, ali što se tiče rijeke Drine ništa nije rađeno. Uvijek je problem bio nedostatak novčanih sredstava", rekao je Ristić.
On je istakao da elementarne nepogode koje se dešavaju jednom u sto godina prevazilaze mogućnosti odbrane, te da niko nema sredstava da se maksimalno zaštiti.
"Mjere koje su najznačajnije za zaštitu od poplava su uređenje riječnog korita, obala i vodotoka, ali to su i najskuplji radovi i na tome se najmanje i radilo zbog nedostatka novčanih sredstava. Nekada je jeftinije iseliti dvjesta domaćinstava nego napraviti nasip, jer nema ekonomske opravdanosti za njegovu izgradnju", rekao je Ristić.
Prema riječima Hazime Hadžović, pomoćnice federalnog ministra za vodoprivredu, u Federaciji BiH odbrana od poplava nasipima i crpnim stanicama trenutno je riješena uz rijeku Savu, donji tok rijeke Bosne, u Posavini i djelimično uz Neretvu.
"Za preventivno smanjenje rizika od poplava, prema procjeni urađenoj 2003. godine, potrebno je oko 400 miliona KM kako bi se na tim područjima stanje popravilo", rekla je Hadžovićeva i dodala da je utvrđeno 31 područje koje je ugroženo poplavama.
Dragan Štark, načelnik Odjeljenja za obuku, međunarodnu saradnju i informisanje u Republičkoj upravi Civilne zaštite, istakao je da je Vlada RS obezbijedila sredstva putem kredita od Evropske unije i iz svojih sredstva, koja će vjerovatno biti uložena u objekte za odbranu od poplava.
"Zakonom o Civilnoj zaštiti predviđeno je da svake godine lokalna zajednica izdvaja oko dva odsto iz planiranog budžeta za opremanje i obučavanje struktura Civilne zaštite, od čega dio ide i u zaštitu od poplava. Civilna zaštita ima dovoljno ljudi, ali postoji nedostatak opreme i obuke", rekao je on.
Napominje da je u ovoj godini, do pojave posljednjih poplava, evidentirana šteta od oko 130 miliona KM.