BANJALUKA - Rijeke koje protiču kroz RS su u velikoj mjeri zagađene jer u svim većim gradovima ne postoji rješenje za otpadne vode koje se direktno izlivaju u vodotoke.
Svi fekalni odvodi i otpadne vode se ulivaju u rijeke oko kojih su gradovi podignuti, i to uglavnom u području gradskog jezgra.
Prema podacima iz "Vodovoda" Banjaluka, na potezu od Srpskih toplica do "Incela" postoji ukupno 17 izvora otpadnih voda koje se izlivaju u Vrbas, od čega devet velikih i osam manjih.
"Živim na Starčevici i svakog dana prolazim preko Venecija mosta, oko kojega se širi neprijatan miris. Prosto je nevjerovatno da gradske vlasti ne mogu da riješe problem otpadnih voda u glavnom gradu", rekao je Banjalučanin Vasko Bracanović.
U Doboju takođe postoji jedan mješoviti fekalni odvod, kroz koji se otpadne vode iz fabrika, preduzeća i domaćinstava ulivaju u rijeku Bosnu.
"U prigradskom dijelu postoji veći broj manjih odvoda, dok se glavni kolektor za otpadne vode nalazi u gradu. Sistem vodovoda je u zimskom periodu namješten na 100 litara u sekundu prema domaćinstvima i fabrikama", kazao je Mladen Vulić, tehnički direktor "Vodovoda" Doboj.
On je naglasio da u skorijoj budućnosti treba da otpočne projekat kojim bi bilo riješeno pitanje prečišćavanja otpadnih voda, te da trenutno nema nikakvog prečišćivača.
Bijeljina takođe nema riješen problem otpadnih voda, već se one ulivaju u Dašnicu, kanal koji spaja Savu i Drinu.
"U toku je druga faza radova na izgradnji fekalnog kolektora, koji će biti priključen na kanalizacioni sistem. Radovi će biti završeni do početka aprila, ali će ovim zahvatom biti riješeno samo 60 odsto otpadnih voda", rekao je Mladen Mirković, tehnički direktor "Vodovoda" Bijeljina.
U Prijedoru postoji jedan veliki odvod, kojim se otpadne vode ulivaju u Sanu, a pored njega postoji i nekoliko manjih, na koje je priključeno po desetak domaćinstava.
Vlado Reljić, direktor prijedorskog "Vodovoda", dodao je da je u toku izrada studije izvodljivosti, kojom se treba razmotriti pitanje kanalisanja i prečišćavanja otpadnih voda, te izgradnje kanalizacione mreže u većim naseljima u Prijedoru.
"Gradski odvod se nalazi u naselju Brezičani i udaljen je od centra grada pet kilometara. Ne može se sa sigurnošću utvrditi koliko otpadne vode protiče kroz ovaj odvod, ali se pouzdano zna da kroz sistem vodovoda protiče 350 litara vode u sekundu ka potrošačima", rekao je Reljić.
Vladimirka Marić, direktor "Vodovoda" Foča, kaže da na području grada imaju dva velika kanalizaciona odvoda, koji se ulivaju direktno u Drinu.
"Postoje dva taložnika za kolektovanje kanalizacije, ali to nije adekvatno rješenje. U zimskom periodu se prema potrošačima pušta 90 litara vode u sekundu", kaže Marićeva.
Iz "Vodovoda" Višegrad kažu da na području grada postoji ukupno 18 fekalnih izliva, koji se ulivaju u Drinu i Rzav, te da dnevno prema potrošačima ode 4.035 kubnih metara vode.
Prema informacijama iz svih vodovoda, postoji ogroman broj nelegalnih odliva otpadnih voda koji se "ne mogu ni prebrojati, a kamoli kontrolisati", pa se rukovodioci tih preduzeća slažu da je to najveći problem kada je zagađivanje rijeka u pitanju.
Mihajlo Stevanović, pomoćnik ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu RS, kaže da je u planu priprema aplikacije za kredit kod Evropske razvojne banke, te da sve opštine treba da pripreme potrebnu dokumentaciju u vezi s otpadnim vodama.
"EU je obavezala sve svoje članice da do 2015. godine svako mjesto koje broji 2.000 stanovnika ugradi prečišćivače otpadnih voda. Mi taj uslov možemo ispuniti tek 2.030 godine", rekao je Stevanović.
Trebišnjica jedina čista
Gradski odvod otpadnih voda u Trebinju je jedini koji ima sistem prečišćavanja i kolektovanja voda.
Prema riječima Zorana Sorajića, direktora "Vodovoda" Trebinje, ovaj sistem je ugrađen još prije 25 godina i jedini je na području BiH.
"Ovaj sistem je ugrađen u kanalizaciju tako da Trebinje nema problema s prljavom vodom i zagađivanjem kao što je to slučaj s ostalim gradovima", rekao je Sorajić.