Nezdrava ishrana učenika u Kantonu Sarajevo dovodi do niza bolesti od kojih ne bi smjela bolovati djeca, ističe Ljiljana Bevanda, supspecijalista higijene ishrane i specijalista školske medicine.
U savjetovalištu u kojem radi ima više od stotinu djece koja sa roditeljima dolaze kako bi se liječila od poremećaja u ishrani. Iz razgovora s njima zaključila je da se uglavnom hrane kaloričnim obrocima koji nemaju energetsku vrijednost i koji su štetni po zdravlje.
"U njihovoj prehrani nema mliječnih proizvoda, namaza, ne jedu voće i povrće. Nažalost, veliki broj djece već ima povećanu masnoću u krvi, veliki broj njih je na putu da oboli od dijabetesa tipa dva, a povećan je broj djece koja zbog gojaznosti imaju astmu i problema sa bubrezima", ističe Bevanda.
S kolegama iz savjetovališta namjerava posjetiti osnovne i srednje škole u KS, kako bi na licu mjesta utvrdili kako se djeca hrane, te organizirati predavanja. Bevanda je već bila u nekim školama i, kako kaže, uvjerila se da učenici nemaju zdravu ishranu.
"Uglavnom se nastavnici, pedagozi opravdavaju socijalnim faktorom. Međutim, po mome sudu to nije opravdanje jer se za isti novac djeci može obezbijediti neki lagani mliječni namaz, voćni sok, tako da novac ne bi trebalo da predstavlja prepreku", smatra Bevanda.
Alma P. ima dvoje djece koji pohađaju osnovnu školu i, kako navodi, oboje imaju problema sa gojaznošću.
"Išla sam sa djecom u savjetovališta, dobila program zdrave prehrane. Pokušavam ga provoditi, ali je teško kad djeca odu u školu i vide da druga djeca jedu slatkiše ili sendviče, tako da ne mogu kontrolisati šta rade i jedu kad su u školi", kaže Alma P.
Nastavnici i direktori u osnovnim školama koje smo kontaktirali kažu da ishrana djece jeste jednolična, ali većina tvrdi kako se djeca zdravo hrane. Za kvalitetnije obroke u školama bi im trebala pomoć lokalnih vlasti.
"Dobro bi bilo da djeca imaju kvalitetniju ishranu, da nije jednolična, ali situacija je teška, novca nema. Trebalo bi da nam pomognu općine i kanton. Mi koristimo 'Klasove' proizvode, uglavnom su to kroasani, sendviči, paštetice, a imamo i sedmičnu kontrolu hrane", kaže Ajša Lejlić, direktorica OŠ "Alija Nametak".
Hamza Dobrača, direktor OŠ "Musa Ćazim Ćatić", objašnjava da oni pripremaju užine u dogovoru s roditeljima i učenicima.
"Pokušavamo djeci omogućiti ishranu koja je korisna za njihov razvoj, ali da bi djeci omogućili hranu sa većom energetskom vrijednošću, treba nam finansijska pomoć nadležnih institucija", kaže Dobrača.
Učenici OŠ "Kovačići" u povoljnoj su situaciji jer imaju školsku kuhinju i ne kupuju hranu u obližnjim fast fudovima.
"Imamo produženi boravak i sami, u suradnji s roditeljima, pravimo raspored za ishranu djece u kojem ima dovoljno voća, povrća i mliječnih proizvoda, hrane koja pomaže boljem razvoju djece", kaže Almina Ćorović, direktorica OŠ "Kovačići".
Brano Ćorović, direktor OŠ "Fatima Gunić", ističe da se mali broj učenika hrani školskom užinom, te da djeca uglavnom kupuju u obližnjim prodavnicama ili nose sendviče od kuće.
Prema riječima Ljiljane Bevande, savjetovalište za ishranu učenika je potrebno bolje opremiti.
"Voljela bih da u savjetovalište dolazi više srednjoškolaca, ali oni se još stide. Većina nastavnika i roditelja ne shvata koliki je to problem. Smatram da je djeci u školama potrebno omogućiti što veću fizičku aktivnost, a mnoge škole u KS nemaju dodatne rekreativne aktivnosti", objašnjava Bevanda.
Zbog nekvalitetne ishrane i Gradska uprava Sarajeva pokrenula je inicijativu da se školama pomogne finansijski da za djecu od šest do 11 godina budu omogućene zdrave školske užine.