TREBINJE - Broj radnika u psihološko-pedagoškim službama svih vaspitno-obrazovnih ustanova u Trebinju je potrebno povećati, jer je odavno evidentan mali broj zaposlenih u odnosu na sadašnje potrebe.
Ovo je jedan od zaključaka okruglog stola koji je trebinjska Gradska uprava organizovala sa relevantnim službama koje se bave očuvanjem porodice, nasiljem u porodici i među vršnjacima, kao i demografskim trendovima u Trebinju.
"Evidentno je i to da škole nemaju socijalne radnike, a bili bi potrebni, kao i prisustvo školskog policajca u obrazovnim ustanovama, o čemu će odlučivati nadležna ministarstva", kazala je načelnica Odjeljenja za kulturu grada Trebinja Slađana Skočajić.
Ona je naglasila da se Gradska uprava uvijek trudila da, kroz redovne aktivnosti, obezbijedi što bolje uslove za svu djecu, te da je konačno došlo vrijeme i da se sagleda ko može raditi u obrazovanju i da se vrednuje ono što se radi u školama, da se prosvjetnim radnicima daju i adekvatne plate kako bi bili više zainteresovani za rad.
Skočajićeva je napomenula i da je veliki problem nekontrolisano korištenje društvenih mreža od strane djece i mladih, ali i roditelja.
"Smatram da su, od kada su počele društvene mreže, djeca izgubila kontakt sa svojim predavačima, nisu više učitelji, nastavnici i profesori uzor. Za djecu moramo reći da nikada sama od sebe nisu kriva, a ako je neko kriv, onda su to roditelji i porodica, unutar koje se malo razgovara, malo je druženja, malo je djece na igralištima i svi se moramo uozbiljiti u rješavanju tih problema", istakla je Skočajićeva.
Lana Tanasijević iz gradskog Odjeljenja za porodicu i razvoj sela smatra da je malo rađeno na uzajamnom povjerenju na relaciji dijete - roditelj - škola.
"Svi jedni druge stigmatizujemo i krivimo, a jako je bitno vratiti povjerenje", smatra ona, navodeći i podatak da su, srećom, demografski podaci u Trebinju zadovoljavajući, jer je ovo jedna od rijetkih lokalnih zajednica Srpske sa pozitivnim trendom broja novorođenih, naročito kad se ima u vidu da je oko 99 odsto lokalnih zajednica ispod proste reprodukcije stanovništva.
Navodeći da u Gradskoj upravi nemaju relevantne podatke o tome koliko je mladih zaista napustilo Trebinje, jer mnogi koji odlaze na studije idu većinom u Srbiju i imaju dvojna državljanstva, ona je dodala da i pored svega Trebinje ima pozitivan migracioni saldo, jer se doseljava stanovništvo iz ruralnih sredina i manjih mjesta zbog boljih uslova života, a doseljavaju se i ljudi koji žele da penzionerske dane provedu u ovom gradu.