GRUDE, LJUBUŠKI - Kako bi zaštitili pritoke Neretve, rijeke Bunu, Bunicu, Bregavu i Trebižat, koje su bogate specifičnim biljnim i životinjskim svijetom, lokalno stanovništvo i ljudi koji su odrasli na njihovim obalama uz pomoć Centra za životnu sredinu bore se protiv izgradnje mini-hidroelektrana koje bi osiromašile i opustošile bogatstvo ovih rijeka.
Oni se već godinama bore kako bi spasili rijeke koje još nisu okupirane, a uporedo s tim, na najljepši mogući način trude se predstaviti turističke potencijale koji krase ove hercegovačke predjele.
U Peć Mlinima je, prema riječima Zlatka Grizelja, penzionisanog radnika Javnog komunalnog preduzeća iz Ljubuškog, do sada napravljena jedna hidroelektrana, a planirana je izgradnja njih šest na rijeci Trebižat.
"Korist od ovih hidroelektrana je vrlo mala. U slučaju da se izgradi svih šest, Hercegovina bi izgubila mnogo. Ipak, mještani sela su odlučni da to ne dozvole", ističe Grizelj.
Dodaje da bi hidroelektrana Peć Mlini bila dobra kad bi radila samo u vremenu kad ima velike količine vode u akumulacijama.
"One bi trebalo da prikupe vodu u periodima kada nema vode, odnosno tada bi trebalo da propušta svu vodu. Sve ovo utiče i na floru i faunu u samom koritu, neke vrste riba izumiru, dok se nove javljaju", rekao je Grizelj.
Dodaje da je na mjestu sadašnje hidroelektrane u Peć Mlinima nekada bilo 15 mlinica, koje nikad nisu obnovljene.
Na izvoru Klokun, koji tokom ljeta napaja Trebižat, takođe je planirana izgradanja mini-hidroelektrane. No, mještani ovog sela, prema riječima Grizelja, neće dozvoliti da se uništi ovaj prelijepi izvor.
Kao i Grizelj, i Stanko Zlopaša iz Udruženja "Tajna prirode", koji je odrastao na Trebižatu i koji predstavlja turistički potencijal ove rijeke, kaže da će nastaviti borbu za očuvanje prirodnih ljepota i potencijala. On, između ostalog, organizuje kanu safarije, ali i druge aktivnosti na Trebižatu.
I na rijeci Bregavi, dva kilometra od njenog izvora, napravljena je hidroelektrana Do, koja je, prema riječima Asima Pitića iz Udruženja za očuvanje životne sredine i razvoj turizma "Eco tour" iz Stoca, potpuno uništila ovu rijeku.
"Ona jest protočna, ali prilikom izgradnje kanala dugog dva kilometra uništeni su prirodni ambijent i najljepši dijelovi opštine Berkovići. Sve se moglo mnogo bolje iskoristiti kroz izgradnju bungalova, auto-kampova, koji bi bili svima na raspolaganju", kazao je Pitić.
Milenko Brkić, čovjek na čijoj zemlji je, kako navodi, izgrađena mini-hidroelektrana Do, kaže da ga niko nije pitao, odnosno da su to zemljište prepisali na drugu osobu i na taj način je otkupili.
"Ta je zemlja bila na pokojnom ocu, niko me nije pitao. Rijeka Bregava je prije bila prava rijeka, iz nje se pila voda. Ja sam branio svoje, a po mene je dolazila policija", ogorčeno govori Brkić.
I Oliver Arapović, predsjednik Ekološkog udruženja "Majski cvijet", koje se brine za korita rijeka Bune, Neretve i Bunice, ističe da se već osam godina bore protiv izgradnje mini-hidroelektrana.
"Bunski kanali na mostu Čupovo su zaštićeno područje po više kategorija, između ostalog su i prirodno plodište i matište endemskih vrsta riba. Ribe ovim tokom milionima godina idu na migratorni put u svoju matičnu rijeku Bunu. Gradnjom ovih mini-hidroelektrana one ne bi imale mogućnost da koriste ovaj put i idu u gornji tok Neretve i matičnu rijeku Bunu", kazao je Arapović.
Kako kaže, ovo područje je zaštićeno u Federaciji BiH i kantonu, a ide se ka tome da ga grad Mostar izbaci iz Urbanističkog plana. Dodaje da je u februaru poslao zahtjev za razgovor sa gradonačelnikom o ovoj temi, ali da još čeka odgovor.
Kao i Arapović, i Adnan Đuliman iz Blagaja se bori kako bi zaštitio izvor Bune, koji je prepoznat kao značajan turistički potencijal ovog dijela Hercegovine.
Takođe, i na vodopadu Kravica je planirana izgradnja mini-hidroelektrane, ali su gradske vlasti potpisale deklaraciju protiv izgradnje mini-hidroelektrana.
Ovaj vodopad je širok oko 120 metara, a visina vode je od 28 do iznad 30 metara.
Stjepan Boto iz Gradske uprave Ljubuški kaže da je prethodno bilo planirano, ali da neće biti izgrađene mini-hidroelektrane na rijekama u toj lokalnoj zajednici.
I Ante Ilić, turistički radnik JP "Parkovi", ističe da je Ljubuški, kao lokalna samouprava, jasno stao u zaštitu rijeka time što je potpisao deklaraciju koja se protivi gradnji malih hidroelektrana.
"Vodopad Kravica je jedna od najvećih atrakcija u BiH, a u periodu prije pandemije virusa korona imali smo više od 300.000 prodanih ulaznica", kazao je Ilić.
Centar za životnu sredinu je u okviru projekta "Koraci za zaštitu pritoka Neretve: Buna, Bunica, Bregava i Trebižat" organizovao posjetu novinara i fotografa ovim rijekama. Projekat finansira Critical Ecosystem Partnership Fund i ima za cilj da se kroz kombinaciju naučnoistraživačkog rada, promocije i zagovaranja postigne zaštita i održiva upotreba navedenih pritoka Neretve.
Cilj medijske ture bio je promocija značaja pritoka Neretve, njihovog potencijala za turizam, avanturističke i sportske aktivnosti, ali i skretanje pažnje na prijetnje koje ugrožavaju ove rijeke.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.