Na području Kantona Sarajevo ima oko 26.000 bespravno izgrađenih objekata, podaci su Ministarstva prostornog uređenja KS.
"Bespravna gradnja u kantonu, nažalost, uzima sve više maha i u borbu protiv nje moraju biti uključeni svi nivoi vlasti. I pored apela i zabrana ona cvjeta u svim općinama KS", kazao je kantonalni ministar Abid Jusić.
Zaduženi za ovu oblast imaju različite prijedloge za rješenje ovog problema, te da li je dobro legalizovati bespravno izgrađene objekte. Bespravnoj gradnji, prema mišljenju Saida Jamakovića, direktora Zavoda za planiranje razvoja, može se stati ukraj rigoroznijim novčanim kaznama protiv onih koji grade.
"Ukoliko bi se napravio zakon po kojem nijedan građanin ne može kupiti materijal za gradnju ukoliko ne posjeduje građevinsku dozvolu, ovaj problem bi bio pod kontrolom. S obzirom da novčana kazna najviše djeluje, smatram da je najlogičniji način da prilikom gradnje bespravnog objekta treba vlasnika kazniti", istakao je Jamaković.
Ako se i pored toga nastavi gradnja, kako je istakao, visinu kazne bi trebalo povećavati sve dok ne dođe u vrijednost samog izgrađenog objekta.
Fuad Babić, koordinator za klizišta, kaže da bespravna gradnja u velikoj mjeri utiče na pojavu klizišta.
"Kantonalne vlasti moraju poduzeti rigoroznije mjere kako bi bila spriječena bespravna gradnja, jer je to jedini način da se spriječe nova klizišta. Odluka vlasti o legalizaciji bespravne gradnje nije dobra, jer izgradnjom objekata na nedozvoljenom zemljištu vrši se udar na budžet pošto je potrebno sanirati klizišta", istakao je Babić.
I Jusić i Jamaković smatraju da se bespravna gradnja u poslijeratnom periodu uvećala, jer se u Sarajevo doselio veliki broj ljudi iz raznih krajeva BiH, koji su svoje kuće gradili gdje su stigli.
"Veliki broj bespravnih graditelja se doselio u kanton, borci i radnička klasa koji nemaju dovoljno novca za kupovinu atraktivnih lokacija koje se inače prodaju po nemoralnim cijenama. Samim tim prisiljeni su na gradnju po brdima, nepristupačnim terenima za dovod infrastrukture i time stvaraju problem koji nadležne vlasti rješavaju tako što im objekte legalizuju", priča Jamaković.
Ministar Jusić smatra da ovaj problem može biti riješen ukidanjem povlastica velikim investitorima, koji "novcem sve rješavaju i za sebe kupuju zemljišta na kojima bi se mogli izgraditi legalni objekti stanovanja".
"Najbolje rješenje za koje se i sam zalažem jeste da se cijene lokacija na kojima je gradnja dozvoljena prilagode finansijskim mogućnostima građana. Lokacije su preskupe i potrebno je promijeniti kompletnu politiku prodaje. Ukoliko takve lokacije ponudimo građanima po povoljnim cijenama, obezbijedimo im infrastruklturu i damo dozvolu za građenje, bespravnoj gradnji ćemo stati ukraj. Prošlo je vrijeme dodjele državnih stanova, a država i općine svojim građanima mogu pomoći tako što će dostupne lokacije ustupiti njima a ne investitorima koji grade tržne centre, vile i ostale objekte koji ovom gradu i nisu toliko potrebni", rekao je Jusić.
Sa građevinskim i urbanističkim inspektorima nismo mogli stupiti u kontakt jer su bili na terenu. Jedan od drastičnih primjera besrpavne gradnje je i ugostiteljski objekat "Eko", koji se nalazi kod mosta na Čengić vili. Stanovnici ovog naselja su još 2006. pisali peticiju za uklanjanje objekta.
Neće svi objekti biti legalizovani
Ministarstvo prostornog uređenja trenutno prikuplja podatke o broju zahtjeva koji su do 31. decembra podneseni općinama za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata.
Kada budu dostavljeni svi zahtjevi, kako je dodao, biće napravljena selekcija i odabrani objekti koji će biti legalizovani.
"Neće biti legalizirane građevine koje se nalaze u zoni posebne namjene, na rezerviranoj površini, zaštićenom području, saobraćajnoj, energetskoj i vodovodnoj infrastrukturi", rekao je Jusić.
Prema informacijama koje smo dobili u općinama, prije isteka roka na Ilidži je podneseno oko 5.500 takvih zahtjeva, u Novom gradu više od 5.000, Novom Sarajevu oko 2.000, Centru 1.500, Ilijašu 1.000, te Starom gradu 900.