Za obnovu i izgradnju gradske Vijećnice na raspolaganju su tri miliona KM, a u ovoj godini planirano je izvođenje građevinskih i zanatskih radova, kažu u Gradskoj upravi.
Druga faza obnove Vijećnice završena je još 2005. godine. Dva postupka za izbor izvođača za nastavak radova, po proceduri međunarodnog ograničenog postupka sa pretkvalifikacijom, bila su neuspješna.
"Planirani radovi obuhvataju izvođenje građevinskih radova na obnovi nedostajuće konstrukcije, rekonstrukciju dijela krova sa instalacijom kišne kanalizacije i izvođenje gromobranske instalacije. Zatim zanatske radove na restauraciji i rekonstrukciji fasade objekta sa fasadnom stolarijom", kaže Vildana Jakić, koordinator projekta obnove Vijećnice.
Prema njenim riječima, radovi bi trebalo da počnu odmah nakon izbora izvođača radova i trebalo bi da traju 24 mjeseca.
Jakićeva navodi da su sredstva za obnovu u ratu zapaljene Vijećnice obezbijeđena od Ministarstva za kulturu Španije, koje je izdvojilo milion eura, te Ministarstva vanjskih poslova Mađarske, kao i gradova Budimpešte, Podgorice, Beča, Ljubljane, Tirane i Nikozije, evropskih gradova, biblioteka evropskih zemalja i institucija iz BiH.
"Tokom 2009. godine planirno je da bude obezbijeđeno još oko 1,8 miliona KM", kazala je Jakićeva.
Na namjenski račun za projekat obnove Vijećnice, koji je otvoren kod Intesa Sanpaolo banke u Sarajevu, nije bilo uplata.
"Broj računa se nalazi na veb stranici grada Sarajeva. Na ovaj račun nije bilo uplata od građana", navela je Jakićeva.
Podsjeća da je ranije završena izrada projekata obnove i restauracije objekta Vijećnice u Sarajevu, za šta su sredstva obezbijedile lokalne vlasti.
Na glavnu fasadu i dvije kule objekta Vijećnice prošle godine postavljena je specijalna skela. Sredstva za nabavku i montažu skele u iznosu od 100.000 eura obezbijedilo je Ministarstvo vanjskih poslova Mađarske.
Na obnovu Vijećnice, koja se nalazi na 10. mjestu na spisku za obnovu 100 najugroženijih spomenika u svijetu, do sada je utrošeno 2,2 miliona eura.
U prvoj fazi obnove, 1996. i 1997. godine izvršena je konstruktivna sanacija objekta. Ove radove u iznosu od 750.000 finansirala je Austrija.
U drugoj fazi obnove, od 2002. do 2004. godine završena je sanacija i obnova nosive horizontalne i vertikalne konstrukcije, što je sa 2.250.000 eura finansirala Evropska komisija.
Sarajevska Vijećnica izgrađena je 1894. godine u vrijeme Austrougarske i bila je kolijevka parlamentarnog života u državi. Zgrada je jedno vrijeme korištena u administrativne svrhe, da bi nakon Drugog svjetskog rata u nju bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH. U noći između 25. i 26. avgusta 1992. godine Vijećnica je zapaljena nakon granatiranja sa položaja Vojske RS na Trebeviću.