DOBOJ - Polovina od 29 odbornika u Skupštini opštine Doboj, od kada je krajem 2008. godine zauzela mjesta u odborničkim klupama, nije učestvovala u diskusijama na sjednicama lokalnog parlamenta, niti se njihova riječ mogla čuti sa skupštinske govornice. Učešće u diskusijama po tačkama dnevnog reda kao najvidljiviji oblik angažmana odbornika mnogima je nepoznato jer i nakon 16 sjednica lokalnog parlamenta polovina njih izgleda kao statisti.
Dobojski odbornici kojima su krajem marta smanjene odborničke naknade sa 1.275 KM na 890 KM najplaćeniji su u BiH, ali većina njih svojim angažmanom na sjednicama SO, kako smatraju građani, nije opravdala novac koji prima.
Pasivni odbornici svoju aktivnost na sjednicama svode na podizanje kartica "za" ili "protiv", a nerijetko se dešava, kako saznajemo, da uopšte ne znaju za šta su glasali.
Dragan Marković, član Kluba odbornika "Za Doboj", smatra da je jedan od razloga za neaktivnost pojedinih odbornika poštovanje partijske discipline, odnosno da u klubovima partija postoji interni dogovor koji će odbornici učestvovati u diskusijama po tačkama dnevnog reda.
"Oni moraju poštovati tu partijsku disciplinu koja se odnosi i na diskusije i na izlazak za govornicu. Razgovarao sam s pojedinim odbornicima koji kažu da nisu za to da se obraćaju sa govornice i ne žele da izađu i nešto komentarišu jer smatraju da im to može naškoditi", navodi Marković.
On dodaje da je svojim neaktivnim kolegama rekao da nije ni trebalo da se kandiduju na lokalnim izborima, te da je taj odgovoran posao trebalo da prepuste drugima.
U OO SNSD-u uvijek postoji dogovor koji će odbornici po kojim tačkama diskutovati, kaže Dalibor Đurić, odbornik ove partije, ali nikada nijednom odborniku nije zabranjeno da diskutuje sve dok ne narušava interes stranke i politike koju ona sprovodi.
"Često se govornica zloupotrebljava, često se za govornicom iznose stvari koje su mimo dnevnog reda, bez argumenata, često ljudi optužuju, napadaju, pogotovo iz SDS-a kada ih kritikuješ onda kada nemaju argumente, izađu i pričaju o Miloradu Dodiku i Vladi RS, to je svaki put ista stvar koja je apsolutno smiješna", navodi Đurić.
On dodaje da većina današnjih odbornika prije kandidature nije znala koje su njihove obaveze, a inače je, kaže Đurić, "kod nas bavljenje politikom sinonim za lično bogaćenje i rješavanje materijalnog statusa, a ne rješavanje problema u gradu".
Za period od četiri godine sigurno se ima šta reći za skupštinskom govornicom, smatra nezavisni odbornik Siniša Marić, i nemoguće je da nema baš nijedna tačka dnevnog reda koja nije poznata odborniku.
Ipak, navodi Marić, mnogo veći problem od izbjegavanja diskusija je što su odbornici postali glasačka mašina zato što usvajaju odluke o kojima malo znaju, a što stvara mnogo veću štetu.
"Činjenica je da nas narod ne vrednuje i ne cijeni na osnovu našeg rada u SO, tamo ima ljudi koji su dobili deset puta više glasova od mene, nikada se nisu javili za riječ, a ja sam ukazivao na mnoge stvari, ali takva je naša realnost", kaže Marić.
On dodaje da odbornici većih partija svoje stavove iznesu na sjednicama klubova, tako da nemaju potrebu da diskutuju na sjednici lokalnog parlamenta.
Šta o angažmanu odbornika u lokalnom parlamentu misli Enes Suljkanović, predsjednik SO, juče nije bilo moguće saznati jer se nije javljao na telefon, kao ni Zdravko Petrović, predsjednik Kluba odbornika SDS-a u dobojskoj skupštini.